Republika Srpska ne može pristati da granični prelazi Svilaj i Gradiška ne dobiju istovremeno kategorizaciju za prevoz tereta, rekao je “Nezavisnim” Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija (MKT) BiH.
Što se tiče Sarajeva, podsjećamo da su nam iz Ministarstva bezbjednosti (MB) BiH odgovorili da se zalažu za to da novi granični prelaz u Gradišci, nakon stavljanja u funkciju novog mosta na rijeci Savi, dobije status međunarodnog prelaza I kategorije sa svim inspekcijskim službama, dok bi postojeći granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška, dobio kategoriju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika.
Iz njihovog odgovora može se vidjeti da oni žele da se kategorizacija za teretni saobraćaj ovog prelaza obavi nakon puštanja mosta u funkciju, odnosno završetka pristupne ceste, dok Mitrović smatra da bi ovo pitanje trebalo riješiti sa Svilajem, koji, napomene radi, privremenu kategorizaciju prelaza za teretni saobraćaj gubi krajem godine, zbog čega kategorizaciju žele produžiti.
Mitrović za “Nezavisne novine” kaže da će skinuti tu tačku sa dnevnog reda ako se pojavi na sjednici Savjeta ministara BiH, ako se istovremeno ne izvrše kategorizacije oba prelaza.
“Mi želimo da kategorizaciju dobiju i Svilaj i Gradiška i nadamo se da će to biti riješeno. Mi u MKT ne možemo uticati na ono što je nadležnost MB-a, ali ako bude na dnevnom redu bez prelaza Gradiška, ja ću sigurno biti protiv toga”, rekao je Mitrović komentarišući izjave zvaničnog Zagreba i Sarajeva da će na vrijeme biti riješeno pitanje graničnog prelaza Gradiška, bez kojeg neće moći biti otvorena dionica od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, odnosno spoja ka auto-putu Zagreb – Beograd.
Na optužbe iz Ministarstva bezbjednosti BiH da je on taj koji blokira, a ne stranke iz Sarajeva, Mitrović kaže da MKT nema nadležnost nad ovim pitanjima.
“MKT ni na koji način ne može blokirati Svilaj. Nadležnost kategorizacije i samih graničnih prelaza je u MB i prema tome apsolutno mi nemamo ingerencija nad tim prelazima. Ne vidim kako mi uopšte možemo da blokiramo. Nama je zaista krajni cilj da ubrzamo protok robe i putnika i da oni koji saobraćaju i vrše usluge prevoza robe i putnika budu zadovoljni, da na graničnim prelazima što kraće ostaju”, rekao je Mitrović.
Što se tiče pisanja “Nezavisnih novina”, koje su dobile uvjeravanja iz Zagreba da će granični prelaz biti otvoren istovremeno kad bude otvorena i trasa od mosta ka postojećem auto-putu Zagreb – Beograd, Mitrović kaže da ostaje skeptičan da će se to na kraju i desiti.
“Treba posmatrati objektivne okolnosti, a to je javni konkurs, to su tenderi i ostalo što može dovesti do odgađanja. Iskreno, ja sam skeptičan, ali zaista se nadam da je informacija koju ste objavili tačna i da to može biti do završetka trase. Juče sam razgovarao s vlasnikom ‘Integrala’ i on mi je rekao da će do kraja sljedeće godine trasa biti završena da bi se omogućilo spajanje mosta i izlaska na Okučane. Ali što se tiče samog graničnog prelaza, iskreno sumnjam da to može biti završeno do tog trenutka”, rekao je Mitrović.
On je, takođe, dodao da BiH nema instrumente u rukama kojima bi mogla ubrzati radove na hrvatskoj strani.
“Ono što bismo mi eventualno mogli jeste uputiti diplomatskim putem molbu da se potrude da to urade. Možemo se nadati i da je interes i hrvatske strane da se riješe gužve koje se stvaraju na postojećem prelazu”, rekao je on.
Podsjećamo, “Nezavisne novine” su juče objavile da će most na Savi kod Gradiške biti pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani.
Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske i Hrvatske. Most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošom, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko 100 miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.
