Proizvođači mlijeka iz Republike Srpske traže povećanje otkupne cijene mlijeka na minimalno 1,20 KM, što je za više od 50 odsto veća od trenutne, te bi u narednom periodu mlijeka moglo dodatno da poskupi.
Dodatni problem predstavlja i ograničenje izvoza i povećanje cijene mlijeka od strane Srbije, koja jedino nije zabranila da se mlijeko izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su članice “Otvorenog Balkana”.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske, istakao je da su na sastanku s proizvođačima tražili da cijena bude minimalno 1,20 KM po litru.
“Trenutno prodajemo mlijeko od 0,53 do 0,80 KM po litru, zavisno od klase, i to nam se nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je Usorac za “Nezavisne”.
Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.
“U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupjeti i sirotinja više neće moći da ga kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da zabrana izvoza iz Srbije ne bi trebalo da napravi veće poremećaje na našem tržištu, s obzirom na kapacitete mlijeka s kojima Republika Srpska i Bosna i Hercegovina raspolažu.
“Oni ne samo da mogu da podmire domaće tržište, nego i da povećaju proizvodnju i mogućnost plasmana na inostrano tržište. Ovo je možda i šansa za domaće mljekare”, kazao je Blagojević.
Ipak, s druge strane, kako kaže Blagojević, problem bi mogao biti ukoliko dođe do zabrane izvoza nekih proizvoda kojih kod nas nema u tolikim kapacitetima.
“Srbija nije zabranila izvoz u Albaniju i Sjevernu Makedoniju, koje su članice ‘Otvorenog Balkana’, i one se uzajamno pomažu ukoliko dođe do nestašice nekih proizvoda u nekoj od ovih zemalja. Ovo je još jedan pokazatelj kolika je neophodnost da BiH pristupi ‘Otvorenom Balkanu’, posebno u ovim kriznim situacijama”, naglasio je Blagojević.
Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da kada je u pitanju mljekarska industrija, treba se dugoročno razmišljati da se stočarstvo značajno razvija i subvencioniše kako bi se obezbijedila sirovinska baza.
“Kada je krenula kriza vezana za Ukrajinu, bilo je problema u snabdijevanju nekim robama kao što su žitarice i sirovine u toj oblasti. Tada je rečeno iz Srbije da neće biti problema za region, i
Srbija se tada regionalno ponašala. Ovo što se sada dešava za mlijeko je odgovor na potrebe ‘Otvorenog Balkana’ i sasvim normalna objava da se ograniči izvoz na sve ostale, osim na zemlje s kojima Srbija ima otvorenu saradnju. Ovo pokazuje da bismo trebali da radimo u tom pravcu da se nađemo u društvu te trojke, jer ne znamo šta će se dešavati sa drugim robama.
Poremećaji su dnevni i pitanje je kako možemo odgovoriti na to i kojim mjerama”, objašnjava Marinković.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da je u prvih osam mjeseci iz Srbije uvezeno 5.747.026 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda ukupne vrijednosti 11.238.015 KM.
“U istom periodu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 11.281.757 KM”, kazali su iz UIO BiH.