Gostujući u emisiji Klix Studio, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković iznio je niz političkih poruka koje su izazvale pažnju javnosti, ali i zabrinutost zbog mogućeg pritiska na pravosudne institucije BiH.
Konaković je, komentarišući sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, praktično unaprijed proglasio njegovu krivicu, rekavši da bi eventualna oslobađajuća presuda predstavljala “kraj sistema” i najavio reakciju na ulicama.
“Ako bude oslobođen i ako je to dio trampe, onda osim ulice ja ne vidim drugu opciju”, izjavio je Konaković, aludirajući na mogućnost masovnih protesta i odgovornost pojedinaca unutar pravosuđa, koje bi, prema njegovim riječima, moglo biti umiješano u eventualnu nagodbu s Dodikom.
Takođe je naveo da bi oslobađajuća presuda značila da su “tužioci, sudije, OSA i SIPA postali alat političkog kriminala”, otvoreno implicirajući da bi institucije BiH u tom slučaju izgubile legitimitet.
Dodik unaprijed osuđen?
Izjave Konakovića jasno sugerišu da je, prema njegovom stavu, Milorad Dodik već kriv i da svaka drugačija odluka Suda BiH ne bi bila rezultat pravde, već političkog dogovora ili manipulacije. Time se stvara ozbiljna sumnja u nepristrasnost i nezavisnost institucija čiju nezavisnost Konaković inače javno podržava.
U pravnim krugovima, ovakve izjave jednog ministra – koji dolazi iz same izvršne vlasti BiH – tumače se kao nedopustiv politički pritisak na pravosuđe, što je u suprotnosti s osnovnim demokratskim principima i vladavinom prava.
Ćutnja međunarodnih institucija
Zabrinjava i činjenica da se povodom ovih izjava, koje dolaze iz samog vrha bh. diplomatije, još nisu oglasili ni OHR ni OSCE, iako bi, prema mišljenju pravnih analitičara, ovakva retorika zahtijevala jasnu osudu i distanciranje međunarodne zajednice od svakog oblika uticaja na sudske procese.
Optužbe i sumnje koje prate Konakovića i NiP
Dodatnu kontroverzu izaziva činjenica da se Elmedin Konaković u više navrata dovodio u vezu s osobama iz kriminalnih krugova, uključujući i navodne veze s narkokartelima, o čemu su brojni mediji izvještavali tokom prethodnih godina. On te optužbe odlučno demantuje, ali istovremeno priznaje da vodi više sudskih procesa po osnovu klevete.
Protiv njegove stranke Narod i pravda, prema tvrdnjama više portala, vode se istražni postupci zbog sumnji da je stranku finansirala organizovana kriminalna grupa, što dodatno komplikuje političku sliku i stavlja u pitanje kredibilitet izjave ministra u kontekstu pozivanja na “pravdu”.
Zaključak
Otvorene prijetnje ministara i visokih funkcionera prema pravosuđu predstavljaju opasan presedan u političkom životu BiH. Oslobađajuća presuda Miloradu Dodiku – ukoliko je bude – ne bi smjela postati povod za destabilizaciju sistema, a sudske odluke moraju ostati u domenu sudova, a ne političkih kalkulacija. Očekuje se da će međunarodne institucije uskoro zauzeti stav o ovom slučaju koji potencijalno narušava temelje pravne države u Bosni i Hercegovini.
