Da su entiteti vlasnici imovine u BiH, veoma dobro znaju bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić koji su preglasavanjem u toj instituciji i usvajanjem prijedloga zakona o državnoj imovini samo pokazali da su oni ti koji uporno ljuljaju dejtonske temelje, a sve u nadi da će ih, u namjeri unitarizacije zemlje, pogurati stranci.
Te i druge poruke uputili su juče političari i poznavaoci ustavnog prava nakon što su Bećirović i Komšić dan ranije preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović usvojili prijedlog zakona o državnoj imovini koji će, kako je rečeno, bili upućen u Parlament BiH iako je jedan od načina zaštite interesa Srpske ulaganje veta, nakon čega republički parlament, u slučaju dvotrećinske podrške, može da ospori bilo koju odluku Predsjedništva.
Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva saopšteno je da Predsjedništvo BiH ne može biti ovlašćeni predlagač zakona o državnoj imovini, jer ono u skladu sa Ustavom može predlagati samo zakone iz domena svojih nadležnosti, naglasivši da, prema Dejtonu, imovina ne pripada BiH, već isključivo entitetima.
– Ovo je bilo bespredmetno i u pitanju je najobičnije politikantstvo. Ovaj prijedlog zakona će završiti isto kao što je završio i prijedlog o gasu, koji su ista dva člana Predsjedništva usvojila preglasavanjem prije godinu dana i koji je Kolegijum Predstavničkog doma odbio sa obrazloženjem da Predsjedništvo za tu materiju nije ovlašćeni predlagač, tako da se Parlament BiH nije ni bavio tim prijedlogom. Ovdje dva člana Predsjedništva glume da su kobajagi zaštitnici kobajagi države, a svjesni su da je njihova misija unaprijed osuđena na propast – poručeno je iz Kabineta Željke Cvijanović u kojem vjeruju da u ovoj situaciji postoji koordinisana aktivnost između OHR-a i predlagača.
Pitanje imovine je jedno od gorućih u BiH o kojem godinama nema saglasnosti, ali ima nastojanja da se sva pripiše BiH i prihvati kao takva. Republički zvaničnici od početka tvrde da je imovina Srpske ona koja se nalazi na njenoj teritoriji, a da institucije na nivou BiH mogu da je koriste ako za to ima potrebe, jer je tako navedeno u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH.
I dok iz Srpske upozoravaju da i stvari na terenu govore drugačije jer i u FBiH tamošnja vlast najnormalnije raspolaže imovinom koja je na njenoj teritoriji, a takva pravila važe i u Brčko distriktu, i dalje su jaka nastojanja da se republičkim institucijama oduzme to pravo.
U tim nastojanjima se, kako ističu sagovornici “Glasa”, počesto i zaigraju pa im tako i promaknu očigledne greške koje zapravo najbolje pokazuju šta je stvarni cilj ovog prijedloga Komšića i Bećirovića.
Pravni ekspert Milko Grmuša za “Glas” je podvukao da je odluka Predsjedništva BiH kojom je usvojen prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini apsurdna, neustavna i duboko nepravna, naglasivši da je na sceni prosta potreba da se nešto otme te da je sve jasno kada se pročita njihov prijedlog.
– Prvo, u tekstu prijedloga piše da se zakon usvaja u Predstavničkom domu u 2023. godini, a sada je već gotovo kraj 2024. To dovoljno svjedoči koliko su ozbiljni u tome što rade, odnosno totalno neozbiljni, ali i govori i o stanju njihove percepcije – idealna godina u njihovom sistemu vrijednosti je neka 1723. godina, kad su Osmanlije raspolagale imovinom na ovim prostorima po svom nahođenju – istakao je Grmuša.
U članu šest predloženog zakona su, navodi, predvidjeli da “država BiH” nema nikakvu svoju imovinu, pa kažu da će se nepokretna imovina – “državna imovina BiH”, tek upisati u zemljišne knjige kod nadležnih sudova i katastara nekretnina.
– Svaki student prava, pa i onaj ko je barem jednom svratio u katastar, zna za načelo povjerenja u zemljišne knjige, odnosno da je vlasnik nekretnine ono fizičko ili pravno lice koje je kao takvo upisano u zemljišnim knjigama. BiH nije upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik 99% nekretnina koje neoosmanlije žele da otmu. Tako su i sami priznali da BiH nije vlasnik tzv. “državne imovine” i tu se sva ozbiljna pravna priča oko te imovine završava – rekao je Grmuša.
Osim oštre političke reakcije, kaže, potrebno je hladne glave uputiti jasan pravni odgovor da postoji sada nova situacija kada je riječ o javnoj imovini u BiH.
– Evidentno je da unitaristička koncepcija priznaje da to trenutno nije imovina BiH. Priznali su da nisu vlasnici imovine i to jasno – istakao je Grmuša, koji se osvrnuo i na ponašanje OHR-a.
OHR se, kaže on, godinama petlja u sve živo u BiH, ali, interesantno, ćute na ovu temu.
– Nekada su malo pričali da je to jedan od uslova za zatvaranje te kancelarije, ali sada ćute iako su nekad imali i neke ekspertske grupe za to. Kao pravniku, od početka mi je bilo jasno da nemaju ni znanja ni hrabrosti da riješe ovo pitanje koje je kompleksno jer otvara čitav niz drugih pitanja – naglasio je Grmuša.
S druge strane, podsjeća, nepobitna je činjenica da je OHR napisao zakon o imovini u Brčko distriktu.
– Tu se bukvalno navodi da je sva javna imovina na teritoriji distrikta, pokretna i nepokretna u vlasništvu Brčko distrikta gdje je i dalje supervizor, a koji je ujedno i zamjenik visokog predstavnika. Kako je, dakle, moguće da se jedno traži u Sarajevu i za čitavu BiH, a sasvim drugo u distriktu – rekao je Grmuša.
Pravnik i poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milan Petković kaže da Komšić i Bećirović zloupotrebljavaju institucije BiH s ciljem uspostavljanja neke nove nadležnosti.
– Takav zakon neće proći Kolegijum, tako da će ni ući u dalju proceduru i postati tačka dnevnog reda. Ta tematika mora biti riješena između entiteta koji su jedini vlasnici imovine. I Komšić i Bećirović su svjesni da njihov prijedlog zakona ne može proći u parlamentarnoj proceduri, ali oni jednostavno provociraju i uporno žele da održavaju tenziju, pokušavajući istovremeno da im ono što ne mogu oni da riješe, riješi međunarodna zajednica putem Kristijana Šmita ili Ustavnog suda BiH – rekao je za “Glas” Petković koji je i zamjenik predsjedavajućeg ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević je podvukao da Srpska ima pravo na imovinu koje joj je dato Dejtonskim mirovnim sporazumom i nikakvi pritisci i ucjene to neće promijeniti.
Lider DNS-a Nenad Nešić rekao je da je državna imovina crvena linija ispod koje niko u Republici Srpskoj neće ići ma kakve performanse izvodili Bećirović i Komšić, ističući da je Dejton definisao da imovina pripada entitetima.
– Njihov prijedlog zakona ne može otići nigdje dalje od kante za smeće – rekao je Nešić.
Predsjednik SP-a Petar Đokić izjavio je da očekuje da Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta BiH spriječe jednostrano političko djelovanje Bećirovića i Komšića, uz opasku da je preglasavanje Cvijanovićeve još jedan flagrantan napad na ustavni poredak i prava Republike Srpske.
Srpska je u nekoliko navrata pokušala da reguliše pitanje imovine. Poslanici republičkog parlamenta prvi put su Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti usvojili u februaru 2022, ali je Kristijan Šmit samo dan uoči stupanja na snagu donio nalog o obustavljanju primjene tog zakona, a Ustavni sud BiH ga potom proglasio neustavnim i stavio van snage.
Drugi put je zakon istog naziva usvojen 28. decembra 2022. godine i nakon što je predsjednik Srpske Milorad Dodik potpisao ukaz, on je objavljen u “Službenom glasniku”. Šmit je ponovo posegnuo za istom odlukom kao i u prvom slučaju, jer je u februaru 2023. godine donio istu odluku kao i u prethodnom slučaju kada je riječ o pomenutom zakonu. Ustavni sud BiH je na zahtjev upravo Bećirovića i Komšića donio odluku kojom se stavlja van snage Zakon o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ženevski principi
Profesor ustavnog prava i spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske Mile Dmičić kaže da i Sporazum o sukcesiji ukazuje da bi vlasnik nad vojnom imovinom bila BiH, dok sva ostala imovina pripada entitetima.
– Naime, ženevskim načelima 8. septembra 1995. godine decidirano je ozvaničeno teritorijalno razgraničenje i time su oni bili prvi uslov nastanka mira u BiH, tako da možemo reći da je to razgraničenje i danas uslov mira u BiH. Tim principima je uređeno da entiteti nastavljaju svoje dotadašnje postojanje na teritoriji koju su unijeli u Dejtonski mirovni sporazum, koji ih je i verifikovao kao državotvorne dijelove nove države BiH. U Ustavu BiH nema norme niti su entiteti prenijeli svoje nadležnosti, odnosno prava na imovinu već su oni jedini njeni titulari i njima pripada autohtono pravo da svojim zakonodavstvom na svojoj teritoriji samostalno regulišu ovu izuzetno važnu ustavnu materiju – rekao je Dmičić za “Glas”.