Rješenje za svaku političku disfunkcionalnost u BiH mora se dogoditi unutar same zemlje, pogotovo kada se radi o slučaju koji očigledno pokreće nova konceptualna pitanja predstavničke demokratije ukorijenjene u odnosu između prava na izbore i prava glasa.
Navodi se ovo u izdvojenom mišljenju predsjedavajuće sudskog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, austrijskog sudije Gabrijele Kučko-Štadlmajer u presudi protiv BiH po apelaciji Slavena Kovačevića. Objašnjavajući zašto je negativno glasala, pojasnila je da osnovni uslov za svaku predstavku pred ovim sudom treba da bude iscrpljivanje svih domaćih pravnih lijekova.
– Trebalo je prvo da se žali CIK-u, a zatim je mogao uložiti žalbu Sudu BiH i na kraju se obratiti Ustavnom sudu. Međutim, on nije tražio nijedan od ovih pravnih lijekova – napisala je ona dodajući da postojanje pukih sumnji u izglede za uspjeh određenog pravnog lijeka nije valjan razlog.
Kako je dalje navela, u ovoj apelaciji se i izborno zakonodavstvo BiH osporava na prilično apstraktan način.
– Prihvatanje statusa žrtve insinuira koncept bez presedana u kojem svaki birač ima individualno pravo na kandidate koji ga “predstavljaju”. Ovakav koncept, međutim, podrazumijeva da svi ustavni kriterijumi koji regulišu pravo da se kandiduju automatski ograničavaju i pravo glasa. Ovo takođe omogućava zaključak da države članice moraju preduzeti pozitivne mjere kako bi obezbijedile zastupljenost svih društvenih, vjerskih, ekonomskih ili drugih grupa. Ovo ne samo da bi bilo u suprotnosti sa svim ustavnim konceptima koji jasno razlikuju aktivno biračko pravo i pasivno pravo da se neko kandiduje, to bi promijenilo i koncept parlamentarne, predstavničke demokratije kao takve. Ovaj koncept nikada ne može da garantuje da svaki birač pronađe kandidata po svom izboru koji ga predstavlja – napisala je ona.
Čudna joj je i primjedba apelanta da postoje ograničenja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da apelant navodno ima ograničenje prava glasa koje proizlazi iz sastava ovog tijela.
– Poznato je da je podnosilac predstavke politički savjetnik jednog od tri člana sadašnjeg Predsjedništva. Zašto ova osoba ne bi mogla biti kandidat po izboru podnosioca – zaključuje Štadlmajerova.
