SARAJEVO, MOSTAR – Ponovna naplata naknade od tri marke po putniku u odlasku i 40 KM po toni prevezene robe, za šta se zalaže Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, mogla bi se negativno odraziti na aerodrome u BiH.
Iako je Odluka o visini naknade koju plaća operator vazduhoplova po prevezenom putniku i toni prevezene robe odavno na snazi, iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) ističu da je broj odlazećih putnika za prvih šest mjeseci 2024. godine smanjen u odnosu na isti period prethodne godine, a da je Direkcija za to vrijeme ostala bez 1.469.005 KM.
“Evidentno je da je, uprkos obustavi primjene odluke za prvih šest mjeseci 2024. godine, broj odlazećih putnika smanjen u odnosu na isti period prethodne godine, u kojoj je odluka primjenjivana. Iako su aerodromi isticali da je naknada prepreka u pregovaranju i zaključivanju ugovora sa niskobudžetnim kompanijama, te da zbog oluke avio-kompanije napuštaju bosanskohercegovačke aerodrome, iz dostavljenih podataka je evidentno da to nije slučaj”, navodi se u Informaciji BHDCA.
Zbog toga BHDCA od Savjeta ministara BiH traži da se ponovo počnu naplaćivati naknade i to iz razloga da ne dođe do ugrožavanja finansiranja i nadležnosti BHDCA.
Za komentar smo pozvali i tri aerodroma u Bosni i Hercegovini – tuzlanski, mostarski i banjalučki, koji su inače prošle godine i pokrenuli inicijativu da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.
Dževad Halilčević, direktor tuzlanskog aerodroma, za “Nezavisne novine” ističe da se slaže sa Direkcijom da efekti nisu u prvom trenutku onakvi kakve su očekivali, ali i da vjeruje da je to kratak rok da se vide jasni efekti.
“Isto tako vjerujem da Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine mora imati izvore finansiranja i treba tražiti sljedeća rješenja. Mislim da za niskobudžetne avio-kompanije nije stimulativna ta taksa. Mi smo već imali sa ‘Ryanairom’ taj problem, jer oni ne žele to da plaćaju. Mislim da to neće biti stimulativno”, kaže Halilčević za “Nezavisne novine” i dodaje da vraćanje naplate naknada sigurno neće dati pozitivne efekte po aerodrome.
Inače, princip je takav da aerodromi BHDCA dostavljaju podatke o prevezenim putnicima i količini robe, a BHDCA fakturiše avio-kompanijama koje plaćaju naknadu, što je bio razlog odlaska “Ryanaira” sa tuzlanskog aerodroma.
Halilčević je podsjetio da je njihov prijedlog bio i da se pomenute takse potpuno ukinu za niskobudžetne avio-kompanije i da ostanu samo za nacionalne. Takođe, kazao je da je potrebno naći rješenje koje će biti u interesu svih.
Marko Đuzel, direktor Međunarodnog aerodroma Mostar, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi bilo dobro produžiti moratorijum na još godinu dana. Kako navodi, povratak naplate naknada zasigurno će otežati aerodromima.
“Međutim, i mi smo svjesni da to ne može trajati vječno i da se BHDCA mora na neki način finansirati. Možda bi godina dana puno pomogla u daljim pregovorima jer i mi širimo promet. Kada bi se naknada ponovo vratila, sigurno da će nam otežati pregovaračku situaciju što se tiče avio-kompanija. Bolje da je nema nego da je ima. Godinu dana bi nam puno značilo da se još produži, ali nije na nama”, rekao je Đuzel.
Iz banjalučkog aerodroma za “Nezavisne novine” ističu da je trenutno na snazi moratorijum na primjenu odluke o naplati pomenute naknade.
“Nemamo novih informacija po pitanju ponovnog uvođenja naplate”, naveli su oni.
Inače, za prvih šest mjeseci 2024. godine ukupan broj odlazećih putnika sa međunarodnih aerodroma u BiH iznosi 485.375, dok je u istom periodu 2023. godine ukupan broj odlazećih putnika sa aerodroma u BiH iznosio 546.350 putnika, odnosno bio je veći za 12,56 odsto.
“Ukoliko bi do kraja 2024. godine broj odlazećih putnika sa aerodroma u BiH bio na nivou broja iz 2023. godine, propušteni prihodi BHDCA po ovom osnovu do kraja 2024. godine iznosili bi oko 3,5 miliona KM”, navodi se u izvještaju BHDCA.
