U Bosni i Hercegovini vozači po danu moraju imati uključena dnevna kratka, oborena svjetla i ukoliko bi ta zakonska odredba bila ukinuta, došlo bi do manjeg zagađenja okoline, ali i do uštede goriva, čija cijena je u zadnje vrijeme vrtoglavo porasla i prosječno iznosi 3,6 KM po litru.

U mnogim evropskim gradovima ovaj problem je zakonski regulisan, kako bi došlo do uštede goriva, koja, prema našim izvorima, može dostizati i do šest odsto.

Kako je za “Nezavisne” kazao Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, treba postaviti pitanje kada plaćamo cijenu povećane bezbjednosti, a kada nepotrebno plaćamo cijenu formalnosti.

“Činjenica je da dnevna svjetla u uslovima smanjene vidljivosti značajno doprinose bezbjednosti u saobraćaju, što opravdava njihovu upotrebu, s tim da upaljena svjetla mogu povećati potrošnju do dva odsto goriva, a prema nekim studijama i do šest odsto, u zavisnosti od tipa sijalice”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, veliki problem stvara i način odlaganja, s obzirom na to da ogromna većina sijalica, kako iz domaćinstava, tako iz industrije, završava zajedno sa komunalnim otpadom, gdje će zbog našeg nemara ka životnoj sredini ispaštati buduće generacije.

“Trenutno ne postoji tendencija da se pokrene pitanje uštede energije i goriva gašenjem sijalica, bar sa ekološke strane”, dodao je Crnković.

Kako su za “Nezavisne” objasnila ovlaštena lica u servisima, svjetla, naravno, troše energiju, odnosno dodatno opterećuju generator.

“Kao proizvođač energije u vozilu koji je direktno povezan sa motorom i on stvara opterećenje na rad motora i što je veće opterećenje, raste i potrošnja goriva”, kazali su iz servisa.

Dalje navode da bi gašenje dnevnih svjetala stvorilo određene uštede te da u Hrvatskoj u toku ljetnog računanja vremena i mnogim drugim evropskim gradovima nisu obavezna ova svjetla, osim ako to vremenski uslovi ne zahtijevaju.

“Kolika bi tačna ušteda bila u procentima, trebalo bi više istražiti, ali ne bi prelazila pet odsto. Činjenica je da vozila koja imaju start-stop sisteme, gdje se motor gasi na semaforu, stvaraju uštedu između pola litra i jednog litra goriva na 100 kilometara u gradskim uslovima vožnje”, kazali su oni.

Dodaju da slijedom nekih logičkih stvari koji se vežu za tehničke detalje, ne samo korištenjem svjetala, već i upotreba klima-uređaja i radija opterećuje rad motora, a samim tim i potrošnja goriva raste.

Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, kazao je za “Nezavisne novine” da se, bez obzira na poskupljenje goriva, saobraćaj u Banjaluci ne smanjuje.

“Obim saobraćaja u Banjaluci se ne smanjuje, s obzirom na to da je povećana cijena goriva. Postoji podatak da je 2013. godine bilo 53.000 registrovanih vozila, a danas je taj broj veći od 80.000, dok se javni prevoz koristi 30 odsto”, kazao je Ćopić.

Prema njegovim riječima, radi smanjenja troškova i štednje goriva, preporuka je da se koristi alternativni prevoz.

Share.