Posebna sjednica Narodne skupštine biće održana u ponedjeljak, a sada je poznato i to šta je za srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, sporno u proceduri potpisivanja i samom Sporazumu o partnerstvu, trgovini i saradnji između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Predsjedništvo BiH je, uz preglasavanje Dodika, 8. juna usvojilo Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja pomenutog sporazuma.
Za posebnu sjednicu NSRS, Dodik je, uz tekst Sporazuma, dostavio i potrebna obrazloženja i materijale iz kojih se vidi šta je za njega, odnosno za institucije Republike Srpske, neprihvatljivo.
U Mišljenju Ministarstva trgovine i turizma navodi se da se u članu 9. Prijedloga osnova propisuje osnivanje Vijeća odnosno Komisije za partnerstvo, trgovinu i saradnju, a da nije poznat njhov sastav, poslovnik, ni način odlučivanja.
Ministarstvo privrede i preduzetništva ukazuje na poglavlje V Kretanje radnika, koje u članu 68A ostavlja prostor da se definiše nadležna institucija iz oblasti poreskog sistema i carina. Jer, u BiH su direktni porezi u nadležnosti entiteta, pa je kod definisanja nadležne institucije potrebno voditi računa da se koristi termin koji obuhvata poreske uprave entiteta, a ne da se samo navodi organ sa nivou vlasti BiH.
Takođe, ovo ministarstvo skreće pažnju da se u sporazumu pominje i Republika Kosovo i to bez fusnote u kojoj treba da piše „U skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Organizacije ujedinjenih nacija 1244“.
Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS takođe je poslalo nekoliko primjedbi na prijedlog Osnova za pokretanje pregovora radi zaključivanja pomenutog sporazuma sa Britancima.
Na početku, ministarstvo načelno navodi da nema razloga da se osporava započinjanje pregovora radi usklađivanja ugovornog odnosa, jer je razlog to što je Velika Britanija izašla iz EU, sa kojom je BiH ranije imala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Međutim, predloženi tekst Osnova za pregovore na sadrži obavezno mišljenje nadležnih organa entiteta, iako se ovim sporazumom uređuju i pitanja koja su u isključivoj nadležnosti entiteta. Takođe, predloženi sastav delegacije za pregovore nije prihvatljiv jer ne uključuje predstavnike nadležnih organa Srpske.
Kada je riječ o samom Nacrtu sporazuma, Ministarstvo ukazuje na to da će se ovaj sporazum teško primjenjivati i pratiti, kao SPP koji BiH ima sa EU. Budući da on obuhvata i teme kao što su sloboda kretanja roba (tarifne kvote, carine, prelevmani, porijeklo proizvoda, povlašteni status), slobodu pružanja usluga, kretanje kapitala i osoba, pravila tržišne konkurencije, poseban dogovor u vezi sa poljoprivrednim i vinskim proizvodima… neophodno je da se o njemu izjasne i svi nadležni organi u Srpskoj.
Ne manje važno, upozoravaju, u sporazumu piše da se on u ime BiH potpisuje na „bosanskom jeziku“.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS stiglo je još jedno upozorenje: Slično SSP između BiH i EU, trgovinski sporazum kao što je ovaj sa Velikom Britanijom, kojim se dozvoljava bescarinski uvoz određenih proizvoda, među kojima su i poljoprivredni, prehrambeni proizvodi, prouzrokuju direktnu i indirektnu štetu po sektor poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj.
Takođe, primjena ovakvih sporazuma dovodi i do gubitaka na godišnjem nivou po osnovu carina i PDV.
Ukoliko Dodikov veto u Predsjedništvu BiH potvrdi Narodna skupština RS dvotrećinskom većinom, potpisivanje sporazuma sa Britancima biće zaustavljeno. Nekada se ta većina podrazumijevala, ali vlast u RS odavno nema dvije trećine poslanika pa je sve i dalje neizvjesno. Prošli put nakon preglasavanja u Predsjedništvu BiH i pokretanja mehanizma zaštite entitetskog interesa, Narodna skupština nije stala iza Dodika.
