U BiH bi, ukoliko budu prihvaćene ideje tužilaca, mogla da budu promijenjena pravila prilikom kupovine pripejd kartica sa ciljem jačanja borbe protiv terorizma i sankcionisanja lažnih dojava o bombama koje su sve češće.

Tužilaštvo BiH se, kako piše u njihovom najnovijem izvještaju o radu za 2022, susreće s različitim pojavnim oblicima terorističkog djelovanja na području BiH, a koja su propisana Krivičnim zakonom.

Odsjek za terorizam je lani okončao ukupno 25 predmeta koji se odnose na krivična djela terorizma, a borbi protiv terorizma, kako navode, značajno doprinosi i udarna grupa kojom rukovodi glavni tužilac Tužilaštva, a na tom mjestu je Milanko Kajganić, dok su članovi rukovodioci bezbjednosnih, policijskih i drugih agencija na nivou BiH.

Udarna grupa je, naime, prema navodima iz tog izvještaja, podnijela više inicijativa za izmjene Krivičnog zakona, a prema centrima za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj i FBiH za dodatnim obukama u vezi s procesuiranjem krivičnih djela terorizma.

Uz to, upućena je inicijativa prema Savjetu ministara za obezbjeđivanjem materijalnih sredstava za rad Agencije za istrage i zaštitu BiH prilikom sprovođenja posebnih istražnih radnji, a zatražene su i izmjene i dopune zakonskih propisa prilikom kupovine pripejd kartica kako bi se mogao utvrditi identitet lica koja ih kupuju.

U Tužilaštvu BiH potvrđeno je za “Glas Srpske” da je mnogo toga već urađeno sa ciljem izmjene važećih pravila prilikom kupovine kartica. Naime, još krajem 2022. godine na sastanku udarne grupe za borbu protiv terorizma, jedan od zaključaka bio je da se prema Savjetu ministara uputi inicijativa o pojačanju regulative pri prodaji pripejd telefonskih kartica, radi lakše identifikacije korisnika. Nakon toga, održan je sastanak na kojem su bili predstavnici Tužilaštva, policijskih i bezbjednosnih agencija i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a početkom 2023. godine je u Ministarstvu bezbjednosti uspostavljena radna grupa za izradu prijedloga odluke o posebnim obavezama pravnih i fizičkih osoba, koje pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti.

“Radna grupa je do sada održala nekoliko sastanaka pod pokroviteljstvom Ministarstva bezbjednosti i radi se na izradi navedene odluke”, rečeno je u Tužilaštvu BiH.

Definisanjem toga bi se, kako navode, značajno pomoglo u aktivnostima u borbi protiv terorizma i opasnosti od terorističkih aktivnosti, ali i sprečavanju i sankcionisanju lažnih dojava o bombama, koje su, kako su podvukli, u proteklom periodu nanijele veliku štetu u radu obrazovnih, pravosudnih i drugih institucija.

“Aktivnosti su i pokrenute nakon što je više puta praksa ukazala da navedena situacija otežava rad agencijama za sprovođenje zakona u ovoj oblasti”, zaključili su u Tužilaštvu BiH.

U svom izvještaju o radu su, s druge strane, priznali i da je smanjen priliv spisa u Odsjek za terorizam s prestankom sukoba na području Sirije i Iraka te poraza takozvane države ISIL.

“Još su aktivni predmeti “stranih boraca” s obzirom na to da su u istim predmetima raspisane potjernice i u saradnji s međunarodnim partnerima očekujemo deportaciju tih lica na teritoriju BiH, ali se ne može precizirati rok”, zaključeno je u dokumentu Tužilaštva.

U BiH od 2016. nije izvršeno nijedno krivično djelo koje se može svrstati u terorizam, ali nadležni upozoravaju da stalno treba biti na oprezu. Do sada su evidentirana četiri napada, a prvi je bio onaj Harisa Čauševića na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine. Sljedeći se desio dvije godine kasnije kada je Mevlid Jašarević pucao na Ambasadu SAD u Sarajevu, a 2015. se desio napad na policijsku stanicu u Zvorniku (Nerdin Ibrić) te na kladionicu u Rajlovcu (Enes Omeragić).

Strategija
Savjet ministara je tek u novembru prošle godine usvojio Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2021-2026. godine. Riječ je o, kako je saopšteno poslije te sjednice, važnom strateškom dokumentu kojim se potvrđuje posvećenost institucija na svim nivoima u prevenciji i borbi protiv terorizma te nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

Share.