Uprkos konstantnim nastojanjima pojedinih čelnika SDA bošnjačka nacija nastala nakon ratova devedesetih godina teško da u srednjovjekovnoj istoriji može pronaći uporište za dokazivanje svog identiteta, sem ukoliko, poslije pokušaja krađe Tvrtka Kotromanića, ne proglasi i sve srpske povelje i manastire za dio svoje baštine.
Ističu ovo sagovornici “Glasa Srpske” osvrćući se na sve češće pokušaje iz Sarajeva da se prekroji istorija BiH, od osporavanja mjesta Tvrtkovog krunisanja pa do toga da je u BiH živio samo jedan narod – “Dobri bošnjani”.
Prema riječima istoričara Boška Brankovića ne radi se o prvim ovakvim pokušajima revizije istorije, a vjerovatno ni posljednjim.
– Ovo što se sada pokušava u stvari predstavlja nastavak jedne politike započete još u vrijeme Austrougarske, kada je Beč htio da izbriše srpsku nacionalnost u BiH. I sada je na sceni sličan scenario, a što se može vidjeti iz pokušaja da u javnosti zaživi teza kako je na prostorima BiH nekada živio samo jedan narod, Bošnjani. To je istorijski neutemeljeno i netačno. Oni koji se hvataju za tu slamku treba da znaju da pojam “Bošnjani” predstavlja geografski pojam – kaže Branković.
S druge strane, kako je naglasio, srpski identitet na ovim prostorima je nesporan, a o čemu svjedoče i mnogobrojni istorijski zapisi i dokumenta. Podsjetio je na riječi vizantijskog istoričara Jovana Kinama, koji je zapisao “kako Drina dijeli Bosnu od ostale Srbije”.
– Nema upitnika ko je u tom periodu živio s ove strane Drine. Upitajmo se samo zašto su svojevremeno u Bosni oformljene tri eparhije pod pećkim patrijarhom, od kojih je najznačajnija bila Dabrobosanska sa sjedištem u manastiru Rmanj. Širom BiH se i danas može naći veliki broj pravoslavnih manastira iz predturskog perioda. I nije samo Kinam o tome pisao. To se može naći i u bilješkama katoličkog sveštenika Benedikta Kuripečića, a koji je prolazeći kroz Bosnu u 16. vijeku zapisao kako su “Srbi narod koji živi na ovim prostorima”. Tako da stvarno ne vidim na osnovu čega neki opet pokušavaju osporiti postojanje i identitet srpskog naroda na ovim prostorima – poručio je Branković.
Prema mišljenju istoričara Aleksandra Rakovića, Bakir Izetbegović i razni sarajevski istoričari na ovaj način samo pokušavaju napraviti ekskluzivitet Bošnjaka, kada je riječ o BiH, a što je, kako je rekao, zlonamjerno i neće proći.
– Ako bi insistirali na činjenicama do kraja, BiH je srpska zemlja. Ne treba zaboraviti spomenuti određene istorijske spise u kojima se navodi kako je BiH dedovina Svetog Save. Ako se već pozivaju da je Tvrtko navodno bio bosanski kralj, upitao bih ih kako to da su se tadašnji bosanski vladari nazivali srpskim. Tu odrednicu su koristili i sami Kotromanići – naveo je Raković, poručujući za kraj da kada je riječ o identitetima, Erik Hobsbaum, poznati britanski istoričar, smatrao je Srbe jednom od evropskih protonacija stvorenih prije 19. vijeka.
Krunisanje
Rasprava o tome čiji je kralj Tvrtko otvorena je nedavno, nakon što je gradonačelnik Sarajeva Benjamina Karić najavila podizanje spomenika ovom vladaru u tom gradu, ističući da je on krunisan u Milima kod Visokog, iako svi dostupni istorijski spisi govore da je čuveni vladar iz dinastije Kotromanića krunisan u manastiru Mileševa, nad grobom Svetog Save.
