Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, će, po svemu sudeći, nakon završetka narednih opštih izbora napustiti BiH, gdje će ostati upamćen po tome što je, manje-više, svaka njegova odluka izazivala kontroverze, a postoje i strahovanja da će pri odlasku, praktično pred ulazak u avion, izazvati novi haos nametanjem odluke o državnoj imovini.
Ključne odluke tokom mandata
- Korištenje bonskih ovlaštenja
- Izmjene Izbornog zakona
- Finansijske odluke (Viaduct)
- Izborne tehnologije
- Moguće odluke o državnoj imovini
Podsjetimo, ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je početkom aprila da postoje informacije o mogućem odlasku Šmita iz BiH.
Tih dana je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da Šmit definitivno odlazi iz BiH. Šmit je, podsjetimo, 1. avgusta 2021. godine zvanično preuzeo mandat i sve su prilike da će on biti završen pet godina plus nekoliko mjeseci kasnije.
Stav iz Banjaluke
Novinar iz Banjaluke Darko Momić Čkalja kaže da je Šmit svoj nelegalni i nelegitimni mandat na čelu OHR-a proveo praveći štetu i donoseći višestruko štetne odluke po BiH.
“Nažalost, poništavanjem zaključaka Narodne skupštine u kojima je, između ostalog, decidno stajalo da je Šmit nelegalan zato što je izabran bez odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, vladajuća većina u Republici Srpskoj mu je praktično dala legitimitet. Najviši zvaničnici Srpske, računajući i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, nisu propuštali priliku da Šmita nazovu njemačkim turistom i da mu lijepe mnogo pogrdnije etikete, ali su u praksi sve njegove odluke sproveli u djelo”, rekao je Momić za “Nezavisne novine”.
Ipak, prema njegovim riječima, postoji razlika između ponašanja vlasti u Republici Srpskoj i vlasti u FBiH kada je u pitanju Šmit.
“Ona leži u tome da je vlast Srpske verbalno izražavala nezadovoljstvo Šmitovim odlukama, dok je vlast tzv. ‘trojke’ sa sjedištem u Sarajevu ćutke ili čak sa odobravanjem gledala na njegove odluke, očigledno svjesna toga da je došla na vlast tako što je Šmit na 24 časa suspendovao pojedine odredbe federalnog Ustava kako bi ‘trojka’ formirala vlast”, ocijenio je Momić.
Svakako da su, dodaje on, upitne i njegove odluke o isplati više od 100 miliona KM slovenačkoj firmi “Viaduct” na osnovu pravosnažne arbitražne odluke, kao i odluka o obezbjeđivanju sredstava za nove izborne tehnologije, ali…
“Problem će biti ako Šmit po uzoru na neke svoje prethodnike na samom odlasku i praktično s aerodroma nametne odluke koje mogu da imaju dalekosežne i nesumnjivo štetne posljedice po ustavnopravni poredak BiH. Mislim na zakon o tzv. državnoj imovini, čime bi Šmit kao svoj jedini rezultat ostavio haos”, navodi Momić.
Stav iz Sarajeva
Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović ističe da je mandat Kristijana Šmita “obilježen selektivnim, ali u ključnim trenucima odlučnim korištenjem bonskih ovlaštenja, posebno kada je Milorad Dodik otvoreno udarao na ustavni poredak BiH”.
“U tom smislu njegov angažman je imao stabilizacijsku ulogu i spriječio dublju institucionalnu krizu. S druge strane, izmjene Izbornog zakona, iako su išle u korist Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, ipak su donekle smanjile prostor za političke blokade i olakšale formiranje vlasti u Federaciji. Međutim, ključna pitanja poput državne imovine ostala su potpuno neriješena, što pokazuje ograničen domet njegovih intervencija”, kaže Hadžović.
Takođe je, dodaje on, bilo očigledno da je Šmit djelovao uz snažnu podršku američke administracije pa je sa slabljenjem tog političkog zaleđa oslabila i njegova aktivnost u BiH.
“Zbog svega toga njegov mandat se može ocijeniti kao parcijalno uspješan – efikasan u kriznim momentima, ali nedovoljan za suštinske i dugoročne reforme”, ocijenio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Stav iz Mostara
Novinar iz Mostara Zoran Krešić poručuje da, iako se sve češće govori o Šmitovom odlasku, to još nije sigurno.
“Njegov mandat obilježio je pokušaj balansiranja između različitih međunarodnih utjecaja, posebno unutar Vijeća za provedbu mira i američke administracije”, rekao je Krešić.
Situacija se, dodaje on, potpuno promijenila nakon dolaska administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, jer je Šmitov uticaj bitno oslabio.
“Reakcije u BiH su podijeljene: Bošnjaci često izražavaju razočaranje jer su izgubili pristrasnog arbitra, Srbi osporavaju njegov legitimitet budući da je Rusija tražila ograničenje mandata i ovlasti, dok Hrvati njegove poteze vide kao uravnotežene budući da je prvi put intervenirao u Izborni zakon kako bi spriječio bošnjačko preglasavanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.