Tržište automobila u Bosni i Hercegovini se još nije oporavilo, te su cijene polovnjaka i novih vozila i dalje daleko više nego ranije.
Takođe, visoka inflacija koja je trenutno prisutna u BiH bi mogla uticati na to da se ljudi sve manje odlučuju da kupuju automobile, kako nove, tako i polovne.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne” da je procedura u vezi s uvozom automobila ostala ista i komplikovana.
“Rok isporuke novih automobila je od osam do 10 mjeseci. Sad je teže doći i do polovnih automobila, čije su cijene izuzetno visoke, za razliku od nekog ranijeg perioda. Auto-industrija se još nije oporavila i to se lančano prenosi i na polovna vozila i prodaja ne ide planiranom dinamikom zbog visokih cijena kako novih, tako i polovnih”, naglasio je Ćorić.
Na pitanje koji su razlozi ovakvog stanja, Ćorić odgovara da je kriza u automobilskoj industriji počela prije 2020. godine i krize pandemije virusa korona.
“U pandemiji je to eskaliralo jer je došlo do povećanja proizvodnje telefona i laptopa i tog dijela informacionih tehnologija, pa su elektronski sklopovi po prioritetu išli u ovu industriju, te je to možda razlog jer je na tržištu manjak elektronskih sklopova. Ta kriza još traje, ali se oporavak automobilske industrije osjeti i to će uticati na smanjenje rokova za nabavku novih vozila. To će i otvoriti prostor za tržište polovnih, te će se, čim ponuda bude veća, naći prostor za smanjenje cijena”, pojasnio je Ćorić.
Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je da je definitivno istina da se auto-industrija u BiH nije oporavila od pandemije.
“Ono što je još važnije jeste da se stanovništvo i privreda nisu oporavili, a došlo je do velikog rasta prodaje nakon najteže krize pandemije i to su vjerovatno bile neke ranije nabavke koje su tada realizovane. U vrijeme pandemije kasnile su i nabavke zbog nedostatka poluprovodnika i mikročipova. Sada kako počinje recesija, prirodno je očekivati da potražnja za automobilima opada jer su ljudi zabrinuti kako će moći obezbijediti neke osnovne životne stvari, te će kupovina vozila pasti u drugi plan, čak iako budu dostupni. Bez oporavka privrede i ekonomije teško je očekivati oporavak auto-industrije u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Gavran.
U toku ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno oko 35.000 automobila ukupne vrijednosti 608 miliona KM računajući i plaćene dažbine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, u prvih osam mjeseci ove godine ukupno je uvezeno 34.313 automobila, i to od toga 28.467 polovnih i 5.846 novih.
“U istom periodu prošle godine ukupno je uvezeno 35.407 automobila, i to 30.193 polovnih i 5.214 novih ukupne vrijednosti 596.399.296 KM računajući i plaćene dažbine”, stoji u podacima UIO BiH.
Najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u Bosnu i Hercegovinu Lamborghini Urus (636), koji je vlasnika koštao 554.732 KM računajući i plaćene dažbine.
“Nakon njega slijedi Ferrari Tip F8 Tributo, koji je koštao ukupno 505.652 KM, te Porsce 911 Turbo S vrijednosti 397.272 KM”, ističe se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.