Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla riješiti pitanje digitalnih nomada, zaposlenih stranaca koji za obavljanje svog posla isključivo koriste digitalne tehnologije, a borave u mnogim državama u kojima troše novac.
Oni uglavnom rade na putu gdje postoji pristup internetu, te se bave zanimanjima koja zahvaljujući internetu mogu obavljati nezavisno od mjesta rada. Naime, poslanici u prethodnom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Predrag Kojović, Aida Baručija, Damir Arnaut i Mirjana Marinković Lepić su ovu inicijativu uputili još 2021. godine.
“Poslaničkom inicijativom se nalaže Savjetu ministara BiH da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ove inicijative u zakonodavnu proceduru dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH kojim će biti omogućen boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini”, piše u ovoj inicijativi. Iz Savjeta ministara BiH su odgovorili krajem februara ove godine da Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima je pripremila taj nacrt zakona, te ministru bezbjednosti dostavila izvještaj o završenim aktivnostima, na koji je ministar dao saglasnost.
“Trenutno se u okviru Sektora za imigracije Ministarstva bezbjednosti provode aktivnosti za izradu tablica o usklađenosti Nacrta zakona sa propisima Evropske unije. Nakon ove aktivnosti slijedi upućivanje Nacrta zakona na mišljenje nadležnim institucijama u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta ministara BiH, što je faza koja prethodi upućivanju dokumenta Savjetu ministara radi razmatranja i usvajanja. Ukoliko Savjet ministara usvoji dokument, isti se dostavlja u dalju proceduru Parlamentarnoj skupštini BiH”, piše u odgovoru.
Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL), rekao je za “Nezavisne” da su digitalni nomadi jedna velika populacija koja je spojila “work and travel” u isto vrijeme.
“U doba digitalizacije i inovacionih rješenja oni obavljaju jedan vrlo značajan dio posla i generišu zaista ozbiljan novac. Većina razvijenih zemalja je ovo pitanje regulisala i na neki način oni koji su to prvi riješili su postali oaze za digitalne nomade. Ovo bi trebalo da ima prilično pozitivan uticaj na prihode, odnosno ekonomiju kod nas, a sa druge strane postojaće mogućnost da dobijemo više kadrova na jednom mjestu koji se na neki način bave radom na digitalnim vještinama, u IT-u, programiranju, servisima i uslugama, jer ono što je evidentno u zadnje vrijeme je da nam takav profil radnika prilično nedostaje na našem tržištu”, pojasnio je Gverić.
Hrvatska je, na primjer, ovo pitanje riješila ranije, te se pretpostavlja da ih u susjednoj zemlji mjesečno boravi oko 10.000.
Inače, na svijetu trenutno ima oko 35 miliona digitalnih nomada, a pretpostavlja se da bi do 2035. godine ovaj broj mogao narasti na milijardu.
