Bosna i Hercegovina nije interesantno tržište za inostrana ulaganja.
U prilog ovoj tvrdnji govore podaci Centralne banke BiH, koji kažu da su strana preduzeća koja su registrovana u BiH u djelatnosti poslovanja sa nekretninama, za devet mjeseci 2022. godine uložila šest miliona KM, što je, prema riječima dobro upućenih, potpuno zanemariva cifra i dokaz da je BiH malo tržište za velike igrače.
Iako u BiH postoje registrovane brojne djelatnosti koje se tiču preduzeća sa stranim ulaganjima, nekretnine svakako nisu jedna od jačih.
Poredeći podatke u prethodne tri godine, jasno je da se stranci sve rjeđe odlučuju da ulažu u ove poslove.
“Preduzeća koja su registrovana u djelatnosti poslovanje nekretninama” imala su ulaganja od 40,5 miliona KM u 2020. godini, 22 miliona KM u 2021. godini i šest miliona KM u devet mjeseci 2022. godine”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.
Dakle, za samo tri godine, strana ulaganja u poslove sa nekretninama pala su gotovo sedmostruko u BiH.
Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax”, ističe za “Nezavisne novine” da ni 40 miliona KM, niti šest miliona KM, u sektoru građevinarstva i nekretnina ne znači apsolutno ništa, i da su to mizerni iznosi kada se u obzir uzme koliko je ovo tržište rasprostranjeno u svijetu.
“Jedna zgrada, od na primjer 2.000 kvadrata, košta nekoliko miliona. To je zaista mala i zanemariva investicija. Ako je proizvodna cijena kvadrata sa dokumentima, zemljištem, sa radovima 1.500-2.000 KM, a u pitanju je zgrada od 2.000 kvadrata, njena ukupna cijena je onda oko četiri miliona KM, što je neka mala zgrada. Generalno, ne možemo ni pričati o stranim investicijama u građevinarstvu u iznosima od tek nekoliko desetina miliona KM”, kaže Milanović i dodaje:
“Tih šest miliona, pa to je jedna prosječna zgrada. A može biti i da se radi o tome da je neka inostrana firma sebi napravila halu. Ja pratim regionalno tržište, mi smo prisutni u Srbiji i Hrvatskoj. U Srbiji imate kompanije koje prave stambene i stambeno-poslovne komplekse od 100.000 kvadrata, pa i više, dok toga kod nas nema”, pojašnjava Milanović.
Prema njegovim riječima, BiH, nažalost, nije toliko zanimljiva stranim investitorima, ne samo kada je u pitanju građevinarstvo, već i drugi sektori.
“Mislim da je razlog nepovoljan privredni ambijent, političko stanje i svako drugo koje nije povoljno za investiranje. Mi nemamo pretjerano velike investitore, čak ni u Banjaluci, koja je najveći grad i u koju se najviše ulaže i gdje se najviše gradi. Tu su samo neke lokalne firme koje su jake, ali ni oni nisu uspjeli otići van zemlje, jer znam da su pokušavali u Beogradu, pa nisu uspjeli. Mislim da je ovo malo tržište za velike igrače”, naglašava Milanović.
Ipak, kako ističe, BiH ima određene prednosti koje bi mogle da privuku investiture.
“To su, prije svih, relativno jeftina električna energija, čak i jeftina radna snaga, ali bih napomenuo da sam izričito protiv toga da uopšte postoji takva radna snaga, jer ozbiljne kompanije moraju platiti i zadržati radnike ovdje”, rekao je on.
Goran Vučić iz Udruženja mladih ekonomista RS saglasan je s tim da su pomenuti iznosi ulaganja u poslovanje nekretninama statistička greška.
“Nisam siguran koliko je moguće vjerodostojno i prikazati te podatke. Ali, ukoliko se pod strance ubrajaju i naši ljudi iz dijaspore, ti pokazatelji su sigurno veći”, rekao je Vučić za “Nezavisne”.
