Više od pet i po miliona maraka potrošeno je za 150 službenih limuzina u 2021. godini, pokazuju podaci Baze službenih automobila institucija i javnih kompanija u BiH, koje je objavila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Tokom 2021. godine u BiH je, navode oni, raspisano 429 tendera za nabavku 749 vozila procijenjene vrijednosti veće od 46 miliona maraka.

– Rukovodioci institucija i javnih kompanija potrošili su sedam miliona više na službena vozila nego u prvoj godini pandemije – gotovo 29 miliona KM na sva vozila koja osim putničkih uključuju i sva druga vozila. Tokom druge godine pandemije koronavirusa, u BiH je raspisano više tendera nego 2020. godine. Ukupna cifra planirana za službena vozila tokom 2021. godine porasla je za oko dva miliona u odnosu na godinu prije – navedeno je u analizi BIRN-a.

Istakli su da je povećana i prosječna cijena službenih limuzina, pa je ona za prošlu godinu iznosila više od 36.000 KM.

Takođe navode i da su institucije nastavile višegodišnji trend da novac troše na luksuzna i nova putnička vozila, dok oklijevaju kod nabavki vozila koja direktno službe građanima.

– Tako su vozila hitne pomoći, odnosno saniteta u 2021. godini, nabavljena kroz svega 17 tendera, od čega je završeno njih 11. Dakle, institucije su potrošile svega milion maraka na vozila hitne pomoći a kupili su ih tek 14. Uprkos sve pogubnijim ljetnim požarima, u BiH je za 12 mjeseci pokrenuto samo devet tendera za nabavku vatrogasnih vozila. Gotovo polovina njih uopšte nije završena. U pet završenih nabavki vrijednosti 778.000 maraka kupljeno je tek pet vatrogasnih vozila – navedeno je u analizi BIRN-a.

Bahato ponašanje
Vođeni ovim podacima, kontaktirali smo ekonomistu Zorana Petrovića koji je na samom početku razgovora za Srpskainfo rekao: “Vrijeme u kojem živimo je ekonomski krajnje suludo”.

Briga za socijalne, društvene i zdravstvene potrebe građana je, kaže on, uvijek manje važna nego kupovina najnovijih, skupih automobila za ljude koji su u javnoj administraciji.

– Na snazi imamo odsustvo osjećaja odgovornosti za svoj posao, oni su u situaciji da se razmeću skupim automobilima, od čega je korist po građane ravna nuli. Sve to je pokazalo neodgovornost, bezosjećajnost, nebrigu za običnog građanina, koji je najčešće u teškoj situaciji ili je čak na javnom kazanu, a s druge strane, oni žive u ambijentu koji je potpuno isključen od realnog života u BiH kao jedne od najsiromašnije zemalja u regionu – rekao je Petrović i dodao:

– Na djelu imamo bahaćenje u smislu „ja trošim pare i baš me briga šta radim, čije su te pare, bitno je da mogu da pokažem da mi se može“ – kategoričan je on.

Problem je, smatra, u činjenici da ne postoji nikakav mehanizam koji bi definisao, kontrolisao ili ograničio takvo ponašanje ljudi u javnom sektoru.

– U Federaciji je Adis Arapović pokušao da utvrdi šta je stvarno stanje automobila koji su u službi javnog sektora i stigao je do 3.5 hiljade automobila, a da nije obuhvatio sve javne institucije koje koriste službene automobile. Na kraju krajeva, u Parlamentu nisu obavili do kraja transparentan pregled automobila agencija i tijela koja su na nivou BiH – podsjetio je Petrović.

Istakao je da je razlika između isplaćene plate u sektoru koji nije javni i primanja koja imaju naši izrabrani predstavnici u parlamentima entiteta i na nivou BiH, 1:10.

– To nije bilo nikada, pa ni u Kraljevini SHS, gdje su postojali razredi javnih službenika – prokomentarisao je Pavlović za Srpskainfo.



Izvor:
Share.