Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je predložio predsjedniku Zastupničkog doma Parlamenta Republike Italije da Parlament Italije usvoji rezoluciju podrške nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Međutim, ovaj potez nije naišao na odobrenje unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što otvara pitanja o motivima i posledicama ovakve inicijative.
“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije donijelo niti razmatralo ikakvu odluku po kojoj bi se od Parlamenta Republike Italije zatražilo usvajanje rezolucije o podršci nezavisnosti i suverenitetu Bosne i Hercegovine”, rečeno je iz kabineta člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za Klix.ba.
Mnoge je ova inicijativa zbunila s obzirom na činjenicu da je Italija bila među prvim državama koje su 1992. godine priznale nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. To se dogodilo 9. aprila 1992. godine, a 1. februara 1993. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi ove dve prijateljske države.
Strani uticaj i suverenitet BiH
Sama činjenica da Bećirović traži podršku Italije može biti znak svesnosti o ograničenom suverenitetu Bosne i Hercegovine. U BiH još uvek imamo strance u Ustavnom sudu, kao i visokog predstavnika sa gotovo diktatorskim ovlašćenjima, koji stoji iznad suda, ustava i svih domaćih institucija. Ova situacija jasno pokazuje da suverenitet i nezavisnost BiH nisu potpuni.
Bez saglasnosti ostala dva člana Predsjedništva
Još jedan aspekt koji dodatno komplikuje ovu inicijativu je činjenica da Bećirović nije imao saglasnost ostala dva člana Predsjedništva, što je po ustavu obavezno. Ovaj jednostrani potez izaziva dodatne političke tenzije i pitanja o legitimnosti ovakvih odluka.
Inicijativa Denisa Bećirovića da traži podršku Italije bez saglasnosti ostalih članova Predsjedništva ukazuje na složene političke odnose unutar BiH i pitanje stvarnog suvereniteta zemlje. Ovaj potez može se tumačiti kao pokušaj skretanja pažnje na stranu podršku u trenucima kada su domaće političke snage podeljene i suočene sa brojnim izazovima.
