U posljednjih godinu dana zabilježen je značajan rast cijena hrane, u nekim slučajevima i za više od 100 odsto, a jedino što i dalje odolijeva inflaciji, bar prema zvaničnim podacima, jesu alkohol i duvanski proizvodi, ali i obuća i garderoba.

Kilogram paprike u posljednjih godinu dana poskupio je gotovo za 125 odsto, paradajza za 86, mlijeka 81, kokošijih jaja 68, a svinjetine za više od 40 odsto. Pokazuje ovo analiza cijena s kraja prošle i početka ove godine, iz koje se može vidjeti, da kada su u pitanju osnovne životne namirnice, značajno povećanje od 34 odsto zabilježeno je i kod polubijelog hljeba, svježe piletine (24,64), jestivog ulja (22,48) i teletine (19,6).

I dok cijene osnovnih životnih namirnica i dalje bilježe rekordne iznose i pored usporavanja inflacije, cijena alkohola i duvanskih proizvoda tek su neznatno skočile u posljednjih 12 mjeseci, i to “simbolično”. Kada je u pitanju garderoba i obuća, zabilježen je čak i pad cijena tokom ove godine u odnosu na kraj prošle. Pojedini stručnjaci nedavno su sarkastično prokomentarisali, da ukoliko se nešto ne uradi po pitanju suzbijanja inflacije, pogotovo cijena osnovnih životnih namirnica, građani će vjerovatno okrenuti većoj konzumaciji alkohola, jer to jedino još mogu sebi priuštiti.

Kako objasniti ovu, reklo bi se nelogičnu tržišnu ekonomiju? Prema riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, odjevni predmeti, ali i alkohol i duvanski proizvodi, ostali su imuni na ovaj rast cijena zbog, prije svega, kalkulacija proizvođača, koji su na ovaj način smanjujući svoje marže, željeli sačuvati svoje dosadašnje tržište, ali i samu proizvodnju.

– Kada porodični budžet trpi zbog visokih cijena, ljudi se onda okreću samo prioritetima, onom što im je neophodno. Hranu ne mogu izbaciti, ali mogu smanjiti kupovinu garderobe ili obuće. Pogledajte samo po našim gradovima. Sada se nosi i široko i usko, šareno i jednobojno. Ljudi su posegli za starim stvarima iz ormana. Sve veći je broj i zanatskih radnji, koji se bave popravkom cipela. I ta smanjena potražnja uticala je na proizvođače da ne dižu cijene, pa čak i da ih smanjuju kako bi mogli da opstanu. Takođe, primjetno je i kako se sve manje koriste prirodni materijali, smanjujući na taj način svoje ulazne troškove. Kožne cipele postaju prava retkost – kaže za “Glas Srpske” Pavlović.

Kada su u pitanju alkoholna pića i duvanski proizvodi, kaže kako na ovim našim prostorima ima veliki broj proizvođača, koji sirovine ne uvoze, već nabavljaju u BiH, ali jedan od razloga ovog trenda jeste što je i konzumacija, odnosno krajnja potrošnja na istom nivou kao i prije pojave inflacije, što onda omogućuje, raznim destilerijama, vinarijama i pivarama, da zadrže trenutne cijene ili ih neznatno koriguju.

– Na tom tržištu je velika konkurencija, i proizvođači prate svoju konkurenciju, te se onda rijetko odlučuju da naprave neki radikalan potez kojim bi izgubili dio potrošača. Da zaključim, kretanja na tržištu i krajnja potrošnja utiču i na ponašanje proizvođača, odnosno kretanje cijena. Ne treba zaboraviti da kako je prisutna takozvana potrošačka psihologija, koja umnogome određuje i kretanje inflacije, na nju utiče i ona proizvođačka – pojasnio je Pavlović.

Share.