in

Akademska zajednica, stručnjaci i NVO ignorisali CIK

Nakon što je početkom juna usvojila Nacrt inicijative za izmjenu Izbornog zakona i predložila rješenja, Centralna izborna komisija (CIK) BiH pozvala je organe za sprovođenje izbora, akademsku zajednicu, nevladin sektor i stručnjake iz oblasti izbornog prava da dostave svoje sugestije, primjedbe i prijedloge, međutim na taj poziv praktično se niko nije javio.

Tačnije, na dopis im je odgovorilo samo devet lokalnih izbornih komisija od 143, koliko ih ima u BiH, dok su svi ostali ignorisali taj poziv, što je izazvalo razočarenje u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

“Dosta nas je razočarala činjenica da smo zaprimili akte od devet izbornih povjerenstava od njih 143. Obratila su nam se i četiri umirovljenika. Ni predstavnici nevladinog sektora ni akademske zajednice nisu našli za shodno da se osvrnu na materijal, mada su, navodno, svi u ovoj zemlji zainteresovani za izbornu reformu”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.

Pored poziva koji je CIK uputio domaćim stručnjacima i nevladinom sektoru, pismo je otišlo i prema OEBS-u, Venecijanskoj komisiji, ODIR-u i GRECO-u, od kojih je traženo mišljenje na njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim nikakav odgovor nije stigao ni iz tih institucija.

“Kada dobijemo i ta mišljenja, onda ćemo raditi na finalnom prijedlogu, koji će biti upućen i parlamentu BiH i na adresu Interresorne radne grupe”, rekao je Bakalar.

Inače, kada je riječ o samim izmjenama, prijedlog CIK BiH za izmjene Izbornog zakona napisan je na čak 170 stranica i uglavnom se radi o tehničkim popravkama postojećeg zakona koji je mijenjan više od 20 puta.

Između ostalog, CIK predlaže i veće novčane kazne za pojedince i političke partije pa tako umjesto sadašnje maksimalne kazne od 10.000 KM, koju mogu platiti političke partije, CIK predlaže da ta kazna bude 30.000 KM.

“S obzirom na to da praksa pokazuje da izricanje novčanih kazni ne odvraća političke subjekte od kršenja odredaba ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH predlaže strože kazne za zaposlene ili angažovane u izbornoj administraciji”, navodi se u obrazloženju rješenja koje je usvojio CIK, a prema kojima bi zaposleni u administraciji, umjesto dosadašnjih 1.000 KM, mogli biti kažnjeni sa 3.000 KM.

Dobar dio izmjena koje je predložio CIK odnosi se i na medije, a u odnosu na postojeći zakon, CIK predlaže i novi član, koji kaže da su “mediji dužni javno objaviti i učiniti transparentnim informacije o vlasništvu nad medijima”, a ako kojim slučajem to ne bi uradili, CIK bi imao pravo da ih prijavi Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

Iako tokom priče o izmjeni Izbornog zakona BiH CIK praktično svi ignorišu, i političari, i stručnjaci, kao i NVO sektor, međunarodni zvaničnici insistiraju na tome da oni budu dio pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, rekao je da su u samom izbornom sistemu uočene brojne potrebe za reformom poput transparentnosti i promjena kako bi se unaprijedio sistem za naredne izbore.

On je nakon sastanka sa Interresornom radnom grupom za izmjenu Izbornog zakonodavstva rekao da ta grupa “uz pomoć Centralne izborne komisije BiH, ali i civilnog sektora” treba da nađe rješenja kako bi se na narednim opštim izborima, koji u BiH treba da se održe iduće godine, poboljšala “pravičnost i transparentnost”.

Pored Palmera, i brojni drugi međunarodni zvaničnici tražili su da CIK bude dio Interresorne radne grupe, međutim SNSD i HDZ to ne žele da prihvate, jer smatraju da je sadašnji saziv CIK-a nelegalan jer nisu ispoštovane procedure za njegovo imenovanje.

Šta mislite o članku?

88 bodova
Upvote Downvote

Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

„Šok, grč i neverica“: Inckova objava nakon posete Foči