Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela je odluku o zamjeni tradicionalne karte sveta novom verzijom koja preciznije prikazuje stvarne dimenzije Afrike u odnosu na ostale kontinente. Ovu rezoluciju pod nazivom „Ispravite kartu“ (Correct the Map), koju je predložila država Togo, podržalo je 164 zemlje, među kojima su i Francuska i Velika Britanija. Bosna i Hercegovina takođe je glasala za ovu inicijativu, dok su Sjedinjene Američke Države bile jedina država koja je glasala protiv.
Kako se navodi u tekstu portala Klix, uz to, šest država je bilo suzdržano prilikom glasanja, a među njima su Estonija, Gruzija, Litvanija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Kako je navedeno u tekstu portala, glasanje je predstavljalo važan korak u ispravljanju dugogodišnjih nepravilnosti u prikazu svetskih geografskih proporcija.
Glavni predmet kritike bila je čuvena Mercatorova karta, izrađena još 1569. godine od strane flamanskog kartografa Gerarda Merkatora, prvobitno namenjena evropskim moreplovcima. Iako je vekovima korišćena širom sveta, njena najveća mana ogleda se u vizuelnim iskrivljenjima: zbog pokušaja da se okrugla Zemlja predstavi na ravnoj površini, zemlje bliže polovima izgledaju znatno veće nego što zapravo jesu, dok su one oko ekvatora prikazane manjim nego što je realno.
Posledica ovakvog prikaza jeste da Afrika i Grenland na ovoj karti deluju kao da zauzimaju sličnu površinu, iako je afrički kontinent u stvarnosti čak 14 puta veći. Kao odgovor na ovaj problem, usvojena je „Projekcija jednake Zemlje“ (Equal Earth) – karta koju je 2018. godine osmislio tim kartografa sa ciljem da na pravičan način prikaže površine svih kontinenata.
Pre ove odluke u UN-u, novi prikaz mape već je usvojila Afrička unija u februaru, kada je 54 članice podržalo ovaj model. Ministar spoljnih poslova Toga, Robert Dussey, pred glasanje je istakao značaj ove promene: „Pravedan svet počinje pravednom mapom. Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepcije i utiče na to kako se razume mesto naroda i kontinenata u svetu“, naglasio je Dussey.
Iako ova rezolucija Generalne skupštine UN-a nema pravnu obavezujuću snagu, stručnjaci smatraju da će ova istorijska odluka postepeno dovesti do zamene zastarelih karata u obrazovnim sistemima i globalnim institucijama širom sveta, donoseći realniji pogled na geografsku raspodelu i veličinu zemalja.
