Vladimir U. (31) iz Banjaluke 2023. godine odlučio je da spakuje kofere i zajedno sa tek vjenčanom suprugom krene put Njemačke u pokušaju da obezbijedi što bolji život. Put ga je doveo do Minhena gdje se zaposlio. Kako kaže, uspio je da se snađe i dođe u situaciju da on i supruga vrlo brzo naprave određenu ušteđevinu, koja je kasnije iskorišćena za sanaciju očeve kuće u Banjaluci. A onda se sve promijenilo.
Kako kaže, sve ono što se nekako naslućivalo, ali i čega su se mnogi pribojavali, zadesilo je Njemačku. To više nije ista zemlja. Troškovi života su udvostručeni, sve je više otkaza i sve je izraženiji osjećaj nesigurnosti.
– Nedavno me je pozvao prijatelj koji već godinama živi i radi u Austriji. Kako mi je prenio, tamo je situacija znatno bolja, te mi je ponudio da dođem. Prihvatio sam, nisam puno razmišljao, jer ekonomska situacija u Njemačkoj iz dana u dan postaje sve teža i komplikovanija za normalan život. U krajnjem slučaju, nije isključeno ni da se vratim u Banjaluku i tamo pokušam nešto – istakao je Vladimir dodajući da sve više ljudi sa balkanskih prostora po prvi put nakon decenija ozbiljno razmišlja o odlasku iz Njemačke, ali i eventualnom povratku u domovinu.
PLATE RASLE, ALI…
Ispovijest Vladimira samo je jedna od mnogobrojnih koje se proteklih nekoliko mjeseci mogu čuti, ali i pročitati na društvenim mrežama. Sličnu priču za “Glas Srpske” iznijela je i Milijana P. sa trenutnom adresom boravka u Minhenu. Kako kaže, već devet godina je u Njemačkoj i radi kao frizer.
– Donedavno smo nekako sastavljali kraj sa krajem, ali u posljednje vrijeme to je nemoguće. Troškovi života su znatno porasli, pa je za stan potrebno izdvojiti od 1.000 do 1.500 evra, pa čak i više od toga. Bez dodatnih poslova pored onog osnovnog, to je sve nemoguće isfinansirati – kazala je ona “Glasu” dodajući da su komunalne usluge prvo skočile po izbijanju rata u Ukrajini, a zatim i sukoba na Bliskom istoku.
Kako je navela, ima namjeru da se uskoro vrati u Banjaluku, gdje bi započela sopstveni biznis..
NIŠTA BEZ RODITELjA
I sami mediji ukazuju da od nekada lagodnog i bezbrižnog života u Njemačkoj gotovo ništa nije ostalo. Kako navode, dok su starije generacije nekada od jedne plate gradile kuće, današnje, uprkos većim iznosima na platnim listama, bez pomoći porodice često ne mogu da pokriju ni osnovne troškove života.
Kako piše list “Bild”, mnogi ljudi između 30 i 50 godina u Njemačkoj više ne mogu sebi da priušte bezbrižan život kakav su imali u djetinjstvu i mladosti. Kako dalje otkriva ovaj list, gotovo polovina roditelja nastavlja da finansijski pomaže djecu i nakon završetka školovanja ili studija.
Istraživanja pokazuju da 23 odsto roditelja iz generacije “bejbi-bumera” mjesečno uplaćuje do 150 evra svojoj odrasloj djeci, dok pet odsto njih daje čak više od 450 evra mjesečno.
Decenije ekonomskog rasta donijele su toj generaciji blagostanje, koje sada, još za života, prenose na potomke. Zbog toga, navodi se u tekstu “Bilda”, neki roditelji posežu i u sopstvene penzije.
NENAUČENE STARE BOLjKE
Evropa se već izvjesno vrijeme nalazi u velikim problemima, kako zbog usporavanja privrednog rasta, tako i zbog ponovnog jačanja inflacije. Prema podacima Evrostata, ona je u evrozoni u martu iznosila 2,6 odsto.
Iako njen nivo, prema riječima ekonomista, formalno ne ukazuje na kriznu inflaciju, problem leži u njenoj strukturi, jer su usluge sada glavni pokretač rasta cijena. Stara boljka ostaje i energetski sektor, koji se ponovo izdvaja kao jedan od glavnih izvora nestabilnosti.
Države Evropske unije nedavno su se obavezale da će izdvojiti više od 10 milijardi evra kako bi zaštitile potrošače i preduzeća od energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku, navodi se u analizi istraživačkog centra “Brojgel”. Eksperti “Brojgela” ipak ocjenjuju da ovi potezi nisu dovoljno efikasni, jer se oko četiri petine mjera zasniva na širokim i loše ciljanim intervencijama.
Nova energetska kriza došla je u trenutku kada Evropska unija još osjeća posljedice prethodnog udara izazvanog ratom u Ukrajini, koji je doveo do rekordnih cijena gasa i ukupne potrošnje od preko pola biliona evra za podršku domaćinstvima i firmama.
MOTOR ZARIBAO
Analitičari upozoravaju da države u novoj krizi ponavljaju iste greške iz 2022. godine, jer evropske vlade ponovo primjenjuju brze i široke mjere koje mogu dodatno podstaći potražnju i time pogoršati pritisak na cijene.
Evropska komisija procjenjuje da je od početka rata na Bliskom istoku i energetskog šoka Evropska unija potrošila dodatnih 20 milijardi evra za uvoz fosilnih goriva. Cijene energije u Njemačkoj zabilježile su rast od oko 7,2 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja najizraženiji skok u posljednjih nekoliko godina.
Paralelno s tim, troškovi života u većim gradovima nastavljaju da rastu. U Minhenu prosječna kirija za manji stan kreće se od 1.200 do 1.500 evra, što značajno opterećuje kućne budžete i smanjuje mogućnost štednje. Rezultat toga je da se njemački ekonomski model, dugo smatran simbolom stabilnosti, sve više ljulja pod teretom skupe energije, globalne konkurencije i unutrašnjih slabosti. Nekadašnji motor Evrope danas se suočava sa dramatičnim padom industrijske proizvodnje, gubitkom konkurentnosti, ali i padom životnog standarda.
STIŽE NOVI CUNAMI
Pojedini ekonomisti, ali i zvaničnici, već su u nekoliko navrata upozorili da bi Evropsku uniju mogao pogoditi novi talas energetske krize, sa velikim ekonomskim posljedicama. Njemački kancelar Fridrih Merc nedavno je upozorio da penzije u budućnosti neće biti dovoljne za dobar život.
Industrijska proizvodnja i dalje je ispod nivoa prije pandemije, dok izvoz u ključnim sektorima stagnira ili slabi. Istraživanje evrozone pokazalo je da su kompanije u aprilu podigle cijene najbržom stopom u posljednjih 37 mjeseci, dok su njihovi troškovi dostigli najviši nivo od kraja 2022.
Nekadašnji nosioci privrednog razvoja ove zemlje – automobilska, hemijska i metalna industrija – bilježe pad narudžbi i proizvodnje, dok se dio kompanija već nalazi u procesu restrukturiranja ili zatvaranja pogona. Prema nedavno sprovedenim istraživanjima, više od 30 odsto njemačkih kompanija razmatra ili već sprovodi premještanje proizvodnje u SAD ili u neku od azijskih država.
Razlozi su visoki troškovi energije, porezi, regulatorni teret i gubitak globalne konkurentnosti. I tržište rada pokazuje ozbiljne znakove pritiska, sa nezaposlenošću koja ostaje iznad tri miliona ljudi.
EPICENTAR KRIZE
Međunarodni monetarni fond (MMF) već je u nekoliko navrata upozorio na rizik dugotrajno niskog rasta uz povišene cijene. Na ovo ukazuje i ekonomista Ljubodrag Savić, koji smatra da se Njemačka trenutno nalazi u epicentru evropske ekonomske krize i da njene slabosti imaju sve veći uticaj na stabilnost cijele evrozone, pa i regiona.
Mišljenja je i da se Evropska centralna banka nalazi u izuzetno složenoj poziciji, navodeći da eventualno povećanje kamatnih stopa može smanjiti inflaciju, ali i dodatno usporiti već opterećenu ekonomiju.
Smatra da se Njemačka, kao ključni stub evropske ekonomije, nalazi u središtu tog procesa, sa sve izraženijim znakovima deindustrijalizacije i odliva proizvodnje. Savić ističe da sve češća upozorenja o stagflaciji više ne pripadaju teoriji, već postaju sve češći zaključak. Na kraju naglašava da je energetska politika Evropske unije jedan od ključnih izvora ekonomskih problema. Smatra i da je nepromišljena i prebrza tranzicija na skuplje izvore energije, bez dovoljno stabilne alternative, povećala troškove proizvodnje i smanjila konkurentnost evropske industrije.
Ta industrija se potom našla pod dodatnim udarom zbog rata na Bliskom istoku i rizika od zatvaranja jedne od najvažnijih globalnih saobraćajnih arterija – Ormuskog moreuza. Zbog svega toga, sve je više onih koji smatraju da se mit o Njemačkoj kao “zemlji obećanoj” polako kruni, dok Evropa ulazi u period neizvjesnosti kakav nije zabilježen decenijama.
MLADI I OČEKIVANjA
Prema istraživanju Fondacija “Bertelsman”, Njemačka sve teže privlači mladu radnu snagu. Ono je otkrilo da interesovanje mladih radnika iz Evropske unije za zaposlenje u Njemačkoj opada, dok raste privlačnost zemalja poput Kanade i skandinavskih država. Kao glavni razlozi navode se visoki troškovi života, složena administracija i poresko opterećenje. Ovaj trend dodatno pogoršava već izražen nedostatak radne snage u njemačkoj ekonomiji. Savezna agencije za zapošljavanje objavila je da stotine hiljada radnih mjesta ostaju nepopunjene, posebno u zdravstvu, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj paradoks, istovremeni rast nesigurnosti i nedostatak radnika, mogao dodatno usporiti ekonomski oporavak Njemačke.