Da li vam šef šalje poruke tokom vikenda? Da li radni e-mailovi zvone dugo nakon što ste napustili ured? Zaposlenici u Australiji sada mogu ignorisati ove i druge upade u svoj privatni život zahvaljujući novom zakonu o “pravu na isključivanje”.
Ovaj zakon je osmišljen kako bi suzbio širenje radnih e-mailova i poziva u privatni život.
Novi propis, koji je stupio na snagu u ponedjeljak, znači da zaposleni, u većini slučajeva, ne mogu biti kažnjeni ako odbiju čitati ili odgovarati na pozive i poruke svojih poslodavaca izvan radnog vremena.
Podrška ovom zakonu dolazi od strane onih koji smatraju da će on pružiti radnicima samopouzdanje da se odupru stalnom ulasku poslovnih e-mailova, poruka i poziva u njihov privatni život, što je trend koji se ubrzao nakon što je pandemija COVID-19 poremetila granice između posla i doma. “Prije digitalne tehnologije nije bilo ovakvih upada, ljudi bi nakon smjene išli kući i ne bi bilo kontakta do povratka na posao sljedećeg dana,” izjavio je John Hopkins, vanredni profesor na Sveučilištu Swinburne.
“Sada je, globalno gledano, normalno primati e-mailove, SMS poruke i telefonske pozive izvan radnog vremena, čak i na godišnjem odmoru.” Australci su u prosjeku radili 281 sat neplaćenog prekovremenog rada u 2023. godini, prema anketi Australijskog instituta, koja je procijenila vrijednost tog rada na 130 milijardi australskih dolara (88 milijardi američkih dolara). Ovim promjenama Australija se pridružuje grupi od otprilike dvadesetak zemalja, uglavnom u Europi i Latinskoj Americi, koje imaju slične zakone.
Francuska, kao pionir, uvela je ove propise 2017. godine, a već godinu kasnije kaznila je tvrtku za suzbijanje štetočina Rentokil Initial sa 60.000 eura (66.700 američkih dolara) jer je od zaposlenika zahtijevala da uvijek ima uključen telefon.
Rachel Abdelnour, koja radi u oglašavanju, smatra da će ove promjene pomoći zaposlenicima da se isključe u industriji u kojoj klijenti često imaju različito radno vrijeme. “Mislim da su ovakvi zakoni jako važni,” izjavila je za Reuters. “Provodeći toliko vremena povezani s našim telefonima i e-mailovima tokom cijelog dana, teško je isključiti se.”
Kako bi se omogućilo rješavanje hitnih slučajeva i poslova s nepravilnim radnim vremenom, pravilo ipak dopušta poslodavcima da kontaktiraju svoje radnike, koji mogu odbiti odgovoriti samo ako je to razumno. Odlučivanje o tome da li je odbijanje razumno bit će u nadležnosti australskog industrijskog arbitra, Komisije za pravi rad (FWC), koja mora uzeti u obzir ulogu zaposlenika, njegove lične okolnosti i način na koji je kontakt uspostavljen. FWC ima ovlasti izdati nalog za prestanak i odustajanje, a u suprotnom može izreći kazne do 19.000 australskih dolara za zaposlenika ili do 94.000 dolara za kompaniju.
Međutim, Australijska industrijska grupa, koja predstavlja poslodavce, tvrdi da će nejasnoće oko primjene pravila izazvati konfuziju među šefovima i radnicima. Poslovi će postati manje fleksibilni, što će usporiti ekonomiju, dodali su. “Ovi zakoni su doslovno i figurativno došli iznenada, uvedeni su s minimalnim konsultacijama o njihovom praktičnom učinku i ostavili su malo vremena poslodavcima za pripremu,” izjavila je grupa u četvrtak.
Predsjednica Australijskog vijeća sindikata, Michele O’Neil, izjavila je da izuzetak ugrađen u zakon znači da se on neće miješati u razumne zahtjeve. Umjesto toga, spriječit će da radnici plaćaju cijenu zbog lošeg planiranja od strane menadžmenta. Navela je primjer neimenovanog radnika koji je završio smjenu u ponoć, da bi ga četiri sata kasnije kontaktirali i rekli mu da se vrati na posao do 6 sati ujutro. “Tako je lako uspostaviti kontakt da se zdrav razum više ne primjenjuje,” rekla je. “Vjerujemo da će ovo natjerati šefove da se zaustave i razmisle o tome da li zaista trebaju poslati tu poruku ili e-mail.”
