Kada bi se tokom cijelog mandata iz budžeta izdvajalo kao nekoliko mjeseci pred izbore BiH bi vjerovatno bila zemlja s najkvalitetnijom putnom infrastrukturom, a njeni građani bi živjeli mnogo dostojanstvenije nego nakon prebrojavanja glasova i instaliranja vlada. Logičan je ovo zaključak nakon što u jeku kampanje gledamo predizborna asfaltiranja, podjele novčanih pomoći, konkurse za upošljavanja i druge oblike kupovine glasova. Naravno, u povoljnijoj poziciji su oni koji raspolažu budžetskim sredstvima i najintenzivnije ih troše upravo sada.
Nedavno objavljeni podaci Transparency Internationala BiH samo pokazuju razmjere problema, jer je do sredine septembra evidentirano više od 2.200 potencijalnih zloupotreba javnih resursa. Od toga, 63 posto se odnosi na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu. Širom BiH u toku je 370 infrastrukturnih projekata vrijednih blizu 156 miliona KM, dok vrijednost projekata započetih u ovom periodu iznosi gotovo 510 miliona KM. Iznosi se nastavljaju zbrajati.
– Fokus je na tome da se što više novca izvuče za finansiranje izborne kampanje različitih stranaka i kandidata i za kupovinu podrške birača. Da ne govorimo na koji način se zloupotrebljavaju javne funkcije i institucije, gdje se na svim aktivnostima radi kampanja. Pred svake izbore imamo direktan udar na budžet, gdje se dijeli šakom i kapom. Kratkoročni podsticaji po 100 – 200 maraka studentima, učenicima, penzionerima, intenzivirani su infrastrukturni radovi, svaka ulica, kružni tok ili objekat koristi se da se promovišu kandidati i stranke, a sve se predstavlja kao njihov lični poklon – kaže za “Avaz” izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić.
Promocija pojedinaca predstavlja se kao promocija institucija, a pojačan je i pritisak na zaposlene u javnom sektoru da “donesu” određeni broj glasova.
– Vidimo da je mnogo prisutnija praksa što se tiče pritiska i kupovine glasova, jer se stranke na vlasti realno boje uvođenja novih tehnologija na predstojećim izborima. Boje se da će biti smanjen njihov utjecaj u smislu falsifikovanja glasova pri prebrojavanju i slično, pa sada na sve načine pokušavaju da obezbijede podršku prije samih izbora, jer nisu sigurni koliko će to moći na sami izborni dan, kao što su do sada radili – ističe Korajlić.
Izbornim zakonom BiH zabranjeno je korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu vođenja izborne kampanje ili stjecanja političke koristi. Član CIK-a BiH Suad Arnautović kaže da su izmjenama Izbornog zakona iz 2024. proširene nadležnosti CIK-a u smislu praćenja zloupotrebe javnih sredstava nosilaca izvršne funkcije i nosilaca mandata. U slučaju utvrđivanja odgovornosti, propisane kazne iznose od 3.000 do 30.000 za politički subjekt, a 3.000 do 15.000 KM za kandidate.
– CIK je do 21. septembra otvorila 16 predmeta iz ove oblasti. Ključna prepreka za efikasnije djelovanje CIK-a u ovoj oblasti je sistematizacija radnih mjesta, što smo nekoliko puta skrenuli pažnju. Na naš pravilnik potrebna je saglasnost Vijeća ministara, koja je, bez ikakvih opravdanih razloga, uskraćena. Ističem da je CIK BiH nezavisni organ, koji svoj izvještaj podnosi Parlamentarnoj skupštini BIH. Nismo klasični izvršni organ, kojem bi Vijeće ministara bilo naredbodavac, nego su naše ovlasti utvrđene Izbornim zakonom BiH. Potpuno je nepojmljivo da Vijeće ministara treba da utječe na sistematizaciju ovog organa – kaže Arnautović za “Avaz”.
Arnautović pojašnjava da CIK trenutno nema dovoljno resursa da, uz sve ostale aktivnosti, blagovremeno reagira po službenoj dužnosti, pa se oslanja uglavnom na prigovore nevladinog sektora.
– U nekim slučajevima bilo bi potrebno da imamo istražitelje, koji su osposobljeni kao da rade u policijskim organima. Onaj ko poznaje zakon o upravnom postupku zna da je potrebno saslušati sve strane, uzeti izjave, utvrditi činjenice i predložiti mjeru CIK-u. Mi ćemo po svakom predmetu donijeti odluku, ali nam treba vremena – ističe Arnautović.
