Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je istorijsku pobjedu na izborima u Saskoj-Anhaltu, osvojivši prema prvim projekcijama čak 44,5 odsto glasova. Rezultat koji je izazvao politički zemljotres u Njemačkoj mogao bi biti posebno zanimljiv i za Republiku Srpsku – jer AfD već godinama zastupa potpuno drugačiju politiku prema BiH od zvaničnog Berlina.
AfD je više nego udvostručio rezultat iz 2021. godine, kada je imao 20,8 odsto glasova. CDU, koji je decenijama dominirao ovom njemačkom pokrajinom, prema projekciji je pao na svega 18,5 odsto.
Njemački Tagesschau rezultat naziva najvećim izbornim uspjehom AfD-a do sada, dok Reuters govori o istorijskoj pobjedi koja predstavlja težak udarac za CDU kancelara Friedricha Merza.
Ali za BiH je mnogo zanimljivije šta AfD zapravo misli o njenoj budućnosti.
AfD: BOLJE DVIJE ILI TRI STABILNE DRŽAVE NEGO NEFUNKCIONALNA BiH
AfD je još ranije u Bundestagu tražio radikalno preispitivanje njemačke politike prema Bosni i Hercegovini.
Njihov poslanik Markus Frohnmaier tada je izgovorio nešto što se veoma rijetko može čuti u njemačkom parlamentu – da bi radije vidio „dvije ili tri male države koje su stabilne“ nego jednu nefunkcionalnu BiH.
Njegove riječi nisu medijska interpretacija. Nalaze se u zvaničnom stenogramu Bundestaga.
AfD je istovremeno podnio Bundestagu prijedlog „Stabilnost i sigurnost za Zapadni Balkan“, kojim je tražio potpuno drugačiji pristup regionu.
Za Republiku Srpsku posebno je važno što su predstavnici ove stranke zagovarali zatvaranje OHR-a, prestanak međunarodnog tutorstva nad BiH i drugačije unutrašnje uređenje zemlje.
Drugim riječima – upravo suprotno od politike centralizacije koju već godinama podržava veliki dio političkog Sarajeva.
SVE LOŠIJE VIJESTI ZA KONCEPT „GRAĐANSKE BiH“
Zbog toga pobjeda AfD-a nije beznačajna za BiH.
Decenijama je Njemačka bila jedan od najvažnijih evropskih zagovornika jačanja zajedničkih institucija BiH i očuvanja postojećeg državnog okvira.
AfD tu politiku otvoreno dovodi u pitanje.
Njihov pristup mnogo je bliži ideji da Srbi, Hrvati i Bošnjaci treba da imaju visok stepen političke autonomije, nego konceptu centralizovane „građanske BiH“.
Kritičari „građanskog“ modela godinama upozoravaju da bi princip „jedan čovjek – jedan glas“ u državi sa tri konstitutivna naroda omogućio najbrojnijem narodu – Bošnjacima – mnogo veći politički uticaj i izazvao dodatni otpor Srba i Hrvata.
AfD očigledno rješenje ne vidi u još većoj centralizaciji.
Naprotiv.
Jedan od njihovih vodećih ljudi za spoljnu politiku javno je u Bundestagu otvorio čak i pitanje da li su dvije ili tri stabilne države bolje od jedne trajno nefunkcionalne države.
DANAS 44,5 ODSTO – SUTRA UTICAJ NA POLITIKU BERLINA?
Naravno, pobjeda u Saskoj-Anhaltu ne znači da će Njemačka sutra promijeniti politiku prema BiH niti da je podjela BiH postala politika Berlina.
AfD možda čak ni nakon ovako ubjedljive pobjede neće formirati vlast u ovoj pokrajini, jer druge parlamentarne stranke odbijaju koaliciju sa njim.
Ali politički trend je teško ignorisati.
Stranka čiji su stavovi o BiH prije samo nekoliko godina u Bundestagu bili gotovo potpuno izolovani danas osvaja 44,5 odsto glasova na jednim pokrajinskim izborima.
To mijenja političku težinu njihovih riječi.
Za zagovornike centralizovane „građanske BiH“ to svakako nije dobra vijest.
Za one koji smatraju da budućnost BiH treba tražiti u maksimalnoj autonomiji tri konstitutivna naroda – ili, ako zajednički život u jednom državnom okviru definitivno ne može funkcionisati, u mirnom dogovoru o drugačijem uređenju – uspon AfD-a predstavlja pojavu vrijednu pažnje.
AfD danas nije vlast u Berlinu i ne odlučuje o sudbini BiH. Ali poslije rezultata od gotovo 45 odsto više niko ozbiljan ne može tvrditi da su njihovi stavovi politički beznačajni.
A ako njihov uticaj u Njemačkoj nastavi da raste, mogla bi rasti i podrška potpuno drugačijem evropskom pristupu BiH – manje centralizacije i međunarodnog tutorstva, a više prava Srba, Hrvata i Bošnjaka da sami odluče kako žele da žive.
To je za koncept centralizovane „građanske BiH“ možda mnogo značajnija vijest od samog rezultata jednih pokrajinskih izbora.