S godišnjeg odmora, iz aviona, iz mafijaškog mraka u kasne večernje sate na društvenim mrežama oglasi se predsjednik posrnulog NiP-a Elmedin Konaković da prokomentariše sve i svašta.
Većina tema ne priliči funkciji ovog influensera i političara koji je pod brojnim istragama.
Ipak, na jednu stvar se „zaboravio“ oglasiti ovaj političar koji je potpuno demolirao poziciju ministra vanjskih poslova, a to je: Kako da njegova stranka ima dvije ovlaštene osobe u Doboju, gdje nemaju ni odbor i kako to da se na jednoj listi nalaze isključivo aktivisti SDS-a.
Zašto Konaković ne kaže kako se rastaljivao s predsjednikom Brankom Blanušom oko biračkih odbora i to na štetu mnogobrojnih povratnika koji se nalaze u dobojskoj regiji.
Kako je moguće da Flamingo nema odgovor na to ko mu je Ivana Čakarević koja je dala potpise kao ovlaštena osoba i kako je moguće da se među članovima biračkih odbora nalazi osoba koja ja pravosnažno osuđena za pranje novca pred Sudom BiH.
Nema Konaković ni pojašnjenja zbog čega su njegovi ljudi dostavili dva različita spiska, zbog čega GIK Doboj nije na kraju prihvatio niti jedan dok ne utvrde o čemu se radi.
– Neke stvari se nisu složile i mi smo tražili od njih da nam pošalju koji je prijedlog validan. Nismo prihvatili niti jedan prijedlog, nego smo tražili da nam pojasne o čemu se radi. Nije moguće da jedan politički subjekat pošalje dva prijedloga – kazao je jučer za „Avaz“ Nenad Paleksić, predsjednik GIK-a.
Na pitanje „Avaza“ da li su tačne naše informacije da su na jednom bošnjačka, a na drugom srpska imena i da su dvije ovlaštene osobe, odgovorio nam je potvrdno.
– Zatražili smo od njih izjašnjenje i vidjet ćemo u petak šta će biti konačna odluka – rekao je Paleksić za „Avaz“.
Izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit, jasno je zabranjena trgovina članovima biračkih odbora.
– Zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi člana 2.19 ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo. Ova zabrana primjenjuje se i na članove biračkog odbora – piše u članu 7.3 Izbornog zakona BiH.
