Njemački diplomata Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i koji je ranije podnio ostavku na tu funkciju, rakao je da „svoj posao trenutno obavlja baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja“.
Šmit je aludiraao na to da OHR trenutno vodi naslijepo bez ikakvog navigiranja međunarodne zajednice.
Šmit je je dao intervju austrijskom mediju „Di Prese“ u kojem je govorio o svojoj ostavci, dolasku novog visokog predstavnika, američkim interesima i drugim aktuelnim temama.
Šmit, iako je podnio ostavku, još ne zna kada će napustiti OHR niti kada se može očekivati da Savjet za primjenu mira (PIC) izabere novog visokog predstavnika.
– Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna – kazao je on.
Nije htio da komentariše kandidate za njegovu poziciju Antonija Zanardija Landija i Renea Trokaza, ali je prokomentarisao svoj odnos sa SAD.
– Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: „Hajde da probamo nešto novo“ – kazao je.
Na pitanje austrijskog novinara zašto je potreban neko novi u OHR-u, Šmit je odgovorio da je državna imovina glavni razlog.
– Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 odsto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija – kazao je.
Novinar ga je pitao: „Zar se nisu mogle pronaći izuzeci za infrastrukturne projekte“, a Šmidt ističe da je imao brojne prijedloge za realizaciju Južne interkonekcije u ustavnom okviru, ali da odluku nije htio samostalno donijeti.
– Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u BiH – rekao je Šmit.
Govoreći o eventualnom gašenju OHR-a, je rekao dao razumije da je prošlo 30 godina od uspostavljanja Dejtona, ali navodi da je činjenica i to da je funkcionalnost BiH trenutno vrlo niska.
Šmit je uvjeren da je tokom svog mandata pomogao BiH da funkcioniše, što je za njega potvrda potrebe za postojanjem OHR-a.
– Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u FBiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Šmidt sada ode – kazao je.
