Najava odlaska Kristijana Šmita sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorila pitanje budućnosti OHR-a, Dejtonskog uređenja BiH, ali i unutrašnjih odnosa između tri konstitutivna naroda.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, komentarišući Šmitov odlazak, rekao je da je bio iznenađen takvom odlukom, jer, kako tvrdi, u nedavnom razgovoru sa Šmitom nije stekao utisak da visoki predstavnik razmišlja o ostavci.
Čović je naveo da OHR, prema njegovom mišljenju, treba transformisati, a ne da visoki predstavnik nastavi djelovati na dosadašnji način. Poručio je da bi novi visoki predstavnik mogao biti izmješten u Brisel, sa ograničenim ovlašćenjima i ulogom zaštitnog mehanizma za Dejtonsku Bosnu i Hercegovinu.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o mogućnosti da pitanje trećeg entiteta postane službeni zahtjev HDZ-a BiH. Čović je odgovorio da to, prema njegovim riječima, nije nova ideja, već zahtjev koji postoji decenijama.
„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ’90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda“, rekao je Čović.
Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Čović je ponovio stav HDZ-a da Hrvati u BiH moraju imati mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike, posebno kada je riječ o članu Predsjedništva BiH. On tvrdi da sadašnji model dovodi do toga da, kako kaže, postoje „dva bošnjačka člana Predsjedništva“.
Čović je poručio da Bosna i Hercegovina, po njegovom mišljenju, ne može biti uređena kao klasična građanska država, već da njena budućnost mora biti zasnovana na dogovoru tri konstitutivna naroda.
„BiH ne može biti klasična građanska država“, kazao je Čović, dodajući da, prema njegovom stavu, neodgovorna bošnjačka politika može natjerati Hrvate da razmišljaju isključivo o rješenjima poput trećeg entiteta.
Komentarišući Šmitov odlazak, Čović je odbacio tvrdnje da je pitanje državne imovine jedini razlog za takvu odluku, ali je dodao da je moguće da je i to jedan od faktora. Takođe je rekao da ne očekuje da Šmit u posljednji čas nameće nove odluke koje bi mogle izazvati političke posljedice.
Na kraju, lider HDZ-a BiH poručio je da želi funkcionalnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu, ali uz unutrašnji dogovor i poštovanje konstitutivnosti naroda.
