Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da odlazak Kristijana Šmita sa funkcije visokog predstavnika u BiH nije rezultat njegove dobrovoljne odluke, već posljedica snažnog političkog pritiska, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i intenzivnog lobiranja iz Republike Srpske.
Prema pisanju koje prenosi Klix, FAZ navodi da se o Šmitovom odlasku govorilo mjesecima, te da iza svega stoji širi politički kontekst u kojem se prepliću američki interesi, odnosi u BiH i budućnost OHR-a. U javnosti se sve više otvara pitanje da li je Šmitov mandat, koji je od početka bio sporan za Republiku Srpsku, došao do kraja upravo zbog promjene međunarodnih okolnosti.
Republika Srpska od samog početka nije priznavala Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, ističući da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Upravo zbog toga su institucije i politički predstavnici Republike Srpske tvrdili da Šmit nema legitimitet da nameće odluke, zakone i izmjene ustavnog i pravnog poretka u BiH.
Šmitovo djelovanje dodatno je produbilo političku krizu u zemlji. Nametanjem odluka i zakona, kao i čestim intervencijama u unutrašnje političke procese, stvoren je utisak da BiH više ne funkcioniše kao zemlja ravnopravnih naroda i dogovora, već kao prostor u kojem pojedini strani predstavnici, uz podršku dijela bošnjačkih političkih struktura, pokušavaju nametnuti političku volju druga dva naroda.
Takav pristup, prema ocjenama iz Republike Srpske, nije donio stabilnost, već upravo suprotno — dodatno je urušio povjerenje među narodima i institucijama. Od završetka rata BiH se teško može sjetiti perioda u kojem su odnosi bili napetiji, a politička situacija složenija. Srbi i Hrvati već dugo upozoravaju da nisu zadovoljni trenutnim stanjem i da se odluke o budućnosti zemlje ne mogu donositi preglasavanjem, nametanjem ili uz pomoć stranog faktora.
Posebno je sporno to što se visoki predstavnik, umjesto da bude faktor smirivanja i zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma, sve češće doživljavao kao politički akter koji svojim odlukama mijenja odnose unutar BiH. Time je dodatno narušena osjetljiva ravnoteža na kojoj BiH počiva od Dejtona.
Pisanje FAZ-a sada otvara novo pitanje: da li se međunarodna politika prema BiH mijenja i da li dolazi kraj perioda u kojem su odluke stranaca imale prednost nad unutrašnjim dogovorom tri konstitutivna naroda.
U Republici Srpskoj će se Šmitov odlazak tumačiti kao potvrda višegodišnjeg stava da BiH ne može napredovati pod pritiscima, nametanjima i bez poštovanja Dejtonskog sporazuma. Ukoliko se zaista otvara nova faza, onda bi ona morala počivati na dijalogu domaćih političkih predstavnika, ravnopravnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka, te poštovanju ustavne strukture BiH.
Jer bez dogovora tri naroda nema ni stabilne Bosne i Hercegovine.
