Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore donijeli su odluku da ne učestvuju na vojnoj paradi povodom 30. godišnjice hrvatske operacije „Oluja“, koja se održava u Zagrebu i Kninu. Umjesto vojnog prisustva, Crnu Goru je na tim događajima predstavljala otpravnica poslova u ambasadi u Zagrebu, Jelena Ražnatović.
Ova odluka ministra odbrane Dragana Krapovića naišla je na različite reakcije u regionu, ali predstavlja prvi institucionalni potez Crne Gore koji pokazuje svijest o dubokoj istorijskoj i moralnoj složenosti operacije „Oluja“, u kojoj je – prema podacima brojnih međunarodnih izvora – protjerano preko 200.000 Srba i Crnogoraca, a desili su se brojni zločini koji do danas nisu procesuirani.
Prekid sa praksom poniženja
Za razliku od ranijih godina kada su, za vrijeme vlasti DPS-a i Mila Đukanovića, crnogorski vojnici učestvovali u proslavi operacije u kojoj su njihove saborce nekada nazivali „agresorima“, „četnicima“ i „ratnim zločincima“, današnja odluka nove vlasti označava distanciranje od politike poniženja i nepoštovanja vlastitog naroda i istorije.
Podsjetimo, tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, vojnici tadašnje JNA, među kojima su bili i brojni Crnogorci, borili su se na teritoriji Hrvatske, a upravo ih današnja hrvatska politička elita najčešće karakteriše kao agresore. Uprkos tome, prethodne crnogorske vlasti slale su vojsku na proslavu „Oluje“, što je za mnoge građane predstavljalo duboku istorijsku i moralnu sramotu.
Poštovanje prema žrtvama
Ministar Krapović je, kako je saopšteno, odluku donio „uvažavajući cjelokupan istorijski i regionalni kontekst“ i „posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu“. Ova formulacija jasno ukazuje na svijest o traumama koje „Oluja“ predstavlja ne samo za Srbe iz Hrvatske, već i za mnoge porodice u Crnoj Gori koje su izgubile rodbinu ili bile primorane da napuste svoje domove.
Principijelan odnos prema istoriji
U vremenu kada pojedine zemlje Zapada slave „Oluju“ kao trijumf, ignorišući masovno stradanje civilnog stanovništva i egzodus, Crna Gora ovim potezom pokazuje da želi da gradi svoj identitet na pomirenju, a ne na revizionizmu i povijesnom negiranju tuđe patnje.
Odluka da se vojno ne učestvuje na događaju koji veliki dio stanovništva u regionu doživljava kao simbol etničkog čišćenja, šalje poruku zrelosti, dostojanstva i poštovanja prema žrtvama – umjesto slijepe poslušnosti i geopolitičkog pragmatizma koji često gazi istinu i pravdu.
Zaključak
Odluka Ministarstva odbrane Crne Gore da ne učestvuje u proslavi „Oluje“ predstavlja važan iskorak u vraćanju samopoštovanja Crnoj Gori. U trenutku kada mnogi još uvijek osjećaju posledice rata, a hiljade porodica čekaju pravdu, odbijanje da se učestvuje u događaju koji slavi njihovo stradanje – jeste minimum etičke odgovornosti. Ovakvi potezi ne dijele region – oni ga čine poštenijim.
