Odluke koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nedavno donio, objavljene su u Službenom listu Bosne i Hercegovine, čime su i zvanično postale pravno obavezujuće. Među njima je i odluka o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH, kojom se predviđa raspodjela profita Centralne banke BiH i rješavanje pitanja sredstava iz putarina u Republici Srpskoj.
Ova objava dodatno rasvjetljava ključnu pravnu dilemu u aktuelnom slučaju protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Naime, presudno pitanje u ovom slučaju jeste: kada odluke visokog predstavnika postaju pravosnažno obavezujuće – objavom na web stranici OHR-a ili u službenom glasniku?
Dodik: “Ukaz sam potpisao prije objave u Službenom glasniku”
Dodik je tokom svjedočenja izjavio da je ukaz potpisao dan prije nego što mu je predočena odluka objavljena u Službenom glasniku BiH. Iako je u javnosti postojala spekulacija o donošenju Schmidtove odluke kojom se mijenja Krivični zakon BiH i uvodi krivična odgovornost za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, pravno gledano – u tom trenutku ta odluka nije bila objavljena u službenom glasilu države.
“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav Republike Srpske, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, izjavio je Dodik pred sudom.
Prema njegovim riječima, savjetnici iz oblasti prava upozorili su ga da bi mogao biti krivično odgovoran ukoliko ne potpiše ukaze koje je prethodno usvojila Narodna skupština RS, jer u tom trenutku nije bilo pravno valjanih prepreka, niti formalne objave Šmitove odluke u Službenom listu.
Pravna važnost objave u službenom glasniku
Objavljivanje odluke u Službenom glasniku BiH formalno označava trenutak kada ona stupa na snagu i postaje obavezujuća. Ova praksa je standard u zakonodavstvu, jer građani, institucije i funkcioneri imaju pravo da budu upoznati sa zakonskim odredbama tek nakon njihove zvanične objave, a ne na osnovu medijskih navoda ili objava na web stranici OHR-a.
Upravo tu leži srž problema u slučaju protiv Dodika: optužen je za krivično djelo nepoštovanja odluke koja u tom trenutku – formalno pravno – nije ni postojala u pravnom sistemu BiH.
Presedanski trenutak za vladavinu prava?
Objava Šmitovih novih odluka u Službenom glasniku nakon deset dana od donošenja sada jasno potvrđuje: odluke visokog predstavnika postaju pravno važeće tek nakon objavljivanja u službenom glasilu, a ne samom činjenicom da su potpisane ili objavljene na internetu.
Ova činjenica mogla bi imati dalekosežne posljedice za drugostepeni postupak protiv predsjednika Republike Srpske. Ukoliko drugostepeni sud uvaži argument da u trenutku kada je Dodik potpisao ukaz odluka nije bila pravosnažna, presuda bi mogla biti ukinuta, a Dodik oslobođen optužbi.
Time se otvara i ozbiljno pitanje o pravnoj proceduri donošenja i objave odluka visokog predstavnika, ali i o pravima izabranih zvaničnika da djeluju u skladu s važećim zakonodavstvom, a ne proizvoljnim tumačenjima i vaninstitucionalnim objavama.
