Kancelarija evropskog tužioca (EPPO), tijela EU zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, vodi tri krivične istrage povezane s BiH, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju o radu ove institucije.

U izvještaju su detaljno navedene istrage koje ovo tijelo vodi kada su u pitanju članice EU, ali nema detalja o kakvim je istragama riječ u vezi sa BiH, s obzirom na to da nisu obavezni da u svojim izvještajima navode detalje povezane sa zemljama izvan EU.

Stoga smo se juče obratili Tužilaštvu BiH i Ministarstvu pravde BiH i pitali smo ih kakve istrage evropski tužilac eventualno vodi u BiH, ali do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.

Jedino što je u izvještaju navedeno u vezi sa BiH jeste da se radi o evropskim istragama i zahtjevima o međunarodnoj pravnoj pomoći u vezi s krivičnim istragama koje su pokrenute prošle godine.

Navedeno je da je ovo tijelo sklopilo radni sporazum s BiH, te da su prošle godine u svojim prostorijama u Briselu razgovarali s delegacijom iz BiH.

Inače, sporazum s EPPO-om u ime BiH potpisao je Milanko Kajganić, glavni bh. tužilac, a u sporazumu je navedeno da je cilj zaštititi finansijske interese EU, iz čega se može zaključiti da se tri navedene istrage odnose na eventualne pronevjere evropskog novca u BiH.

Inače, kako smo više puta pisali, EU traži od zemalja zapadnog Balkana da počnu da sarađuju s Kancelarijom evropskog javnog tužioca, ako žele da primaju evropski novac i implementiraju evropske projekte.

Podsjećanja radi, osim borbe protiv korupcije, reformisanja sistema javnih nabavki i povećanja transparentnosti javnih institucija, uslov za povlačenje novca je prihvatanje nadležnosti evropskih tužilaca da vode istrage u BiH.

“Naši partneri sa zapadnog Balkana su strane u međunarodnim sporazumima o uzajamnoj pravnoj pomoći i stoga bi trebalo da prihvate Kancelariju evropskog javnog tužioca kao ovlašteni autoritet zemalja članica kako bi se sporazumi mogli implementirati”, navedeno je u saopštenju Evropske komisije. Objašnjeno je da su poslovnim ljudima potrebni pravna sigurnost, odsustvo korupcije i efikasna administracija kako bi ekonomska prava svih bila zaštićena.

“Stranim investitorima treba sigurnost da će njihove investicije biti zaštićene. Ključno je uskladiti pravila s evropskim pravilima javnih nabavki, kao i pojačati transparentnost, posebno kad se radi o razumnom finansijskom menadžmentu javnih investicija, uključujući i one sadržane u ovom planu”, naglasili su.

U izvještaju EPPO-a je Laura Korduta Kovesi, glavna tužiteljica ovog tužilaštva, prilično direktno naglasila da i unutar same EU postoji skepsa kad je u pitanju rad ovog tužilaštva i postojalo je očekivanje da oni neće imati mnogo posla. Desilo se upravo suprotno jer je, kako je naglasila Korduta Kovesi, prošle godine vođeno 2.666 istraga ukupne pronevjerene vrijednosti od 24,8 milijardi evra.

“Još se sjećam instinktivnog odbijanja realnosti od strane najviših zvaničnika EU kada su prvi put čuli za naše statistike. U osnovi, mislili su da se radi o grešci”, navela je u uvodnom dijelu izvještaja.

Građani BiH rad EPPO-a prate kada je riječ o susjednoj Hrvatskoj, gdje je ovo tijelo optužilo veliki broj najviših zvaničnika hrvatske vlade, među kojima su bili i uticajni ministri.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH EPPO se spominje samo jednom, i to u kontekstu potpisanog sporazuma s Tužilaštvom BiH, bez navođenja detalja o radu, očekivanjima ili eventualnim predmetima koji se vode.

Share.