Njemačka politička scena uzdrmana je nizom pitanja koja je poslanička grupa Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu postavila u vezi sa statusom i djelovanjem Kristijana Šmita kao tzv. visokog predstavnika u BiH. AfD, druga po snazi stranka u Njemačkoj nakon nedavnih parlamentarnih izbora, zahtijeva pravnu i političku ocjenu njegove uloge, što predstavlja ozbiljan izazov za novu njemačku vladu.
Škakljiva pitanja za Bundestag
AfD je zatražio parlamentarnu istragu i postavio čak 18 konkretnih pitanja, tražeći jasne odgovore o pravnom legitimitetu Šmita, njegovim odlukama i njihovom uticaju na stabilnost i suverenitet BiH. Ključno pitanje jeste odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a za njegovo imenovanje, što dovodi u pitanje njegov pravni mandat i međunarodnu validnost odluka koje donosi.
Jedan od najvažnijih zahtjeva AfD-a je da se njemačka vlada jasno izjasni o tome da li Šmit uopšte ima legitimitet da obavlja funkciju visokog predstavnika, s obzirom na to da je imenovan od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), a ne od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, kako je predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.
Takođe, AfD zahtijeva od vlade objašnjenje pravnih posljedica činjenice da su Rusija i Kina odbile da potvrde Šmita u Savjetu bezbjednosti UN-a, kao i pravni stav Njemačke prema njegovim odlukama koje su značajno uticale na politički i pravni sistem BiH.
Dodatni pritisak na njemačku vladu
Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj, Milovan Božinović, smatra da njemačka vlada neće moći izbjeći davanje odgovora AfD-u i da će morati jasno da se odredi prema ovom pitanju.
“Njemačka vlada će sada morati zvanično da odgovori na pitanja AfD-a. Postoji mogućnost da se otvori i rasprava u Bundestagu, gdje bi njemačka vlast bila primorana da brani stavove o Šmitovom imenovanju. Očigledno je da će im ovo pitanje stvoriti ozbiljne neprijatnosti”, smatra Božinović.
On ističe da Republika Srpska od početka insistira na tome da Šmit nije legitimno imenovan i da njegova pozicija nema pravnu osnovu.
“Srbi su u pravu kada postavljaju pitanje kako je Šmit uopšte dobio ovu funkciju. Ako djeluje u ime međunarodne zajednice, onda je morao dobiti odobrenje od Savjeta bezbjednosti UN-a, što se nikada nije dogodilo. Umjesto toga, njegove odluke se pravdaju Bonskim ovlaštenjima, koja su donijeta krajem devedesetih i odnose se samo na nadgledanje sprovođenja Dejtonskog sporazuma”, dodaje Božinović.
Koliko su sporne odluke Šmita?
U svom zahtjevu AfD navodi da je Šmit tokom 2022. i 2023. godine donio niz odluka koje se direktno miješaju u ustavni poredak BiH, a time prekoračio svoja ovlaštenja predviđena Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma. AfD traži da njemačka vlada precizno odgovori na sljedeća pitanja:
- Da li su odluke Šmita pravno validne i da li su u skladu sa međunarodnim pravom?
- Kakve posljedice njegove odluke imaju na stabilnost i suverenitet BiH?
- Da li njemačka vlada smatra da je Šmit prekoračio svoja ovlaštenja?
- Da li trenutna uloga visokog predstavnika pomaže ili otežava mirovni proces u BiH?
Pored toga, AfD zahtijeva od njemačke vlade da se izjasni da li podržava reformu mehanizma imenovanja visokog predstavnika kako bi se povećala njegova međunarodna legitimnost.
Šta ako Njemačka ne odgovori?
AfD ima pravo da zatraži parlamentarnu raspravu u Bundestagu, što bi dodatno moglo uzdrmati njemačku vladu, ali i izazvati reakcije drugih zemalja koje su priznale Šmita. Očekuje se da bi ova rasprava mogla pokrenuti i dodatna pitanja o ulozi Njemačke u BiH, s obzirom na to da je Berlin bio jedan od glavnih zagovornika njegovog imenovanja.
Ukoliko bi Bundestag priznao da Šmit nema legitimitet, to bi značilo potpuni pravni i politički debakl za međunarodnu zajednicu u BiH, ali i dodatno ojačalo poziciju Republike Srpske koja već duže vrijeme insistira na tome da Šmit nema mandat da donosi odluke koje nameće.
Zaključak: AfD otvara Pandorinu kutiju
Ovo pitanje bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo po političku situaciju u BiH, već i po položaj Njemačke unutar međunarodnih odnosa. Ako njemačka vlada ne uspije dati adekvatan odgovor na pitanja AfD-a, mogla bi se otvoriti i međunarodna pravna rasprava o tome da li je Šmit zaista visoki predstavnik ili samo politički izaslanik zapadnih sila.
Jedno je sigurno – AfD je otvorio Pandorinu kutiju, a kako će njemačka vlada na to odgovoriti, ostaje da se vidi.
