Posljednja dešavanja u Gruziji sve više liče na labudovu pjesmu administracije odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena, posebno u svjetlu pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima. Ta pobjeda ne samo da označava smjenu vlasti u Vašingtonu već i jasno signalizira kraj ere unilateralnih intervencija i geopolitičkih eksperimenata koji su obilježili Bajdenovu politiku prema regijama poput Kavkaza.

Kaže ovo za “Glas Srpske” doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić komentarišući antivladine proteste u Tbilisiju, koje mnogi već upoređuju sa pučem na Majdanu u Ukrajini koji je podržavao Zapad 2014. godine, jer navodno sve ukazuje da ove demonstracije već poprimaju elemente narandžaste revolucije.

I pored svih uzavrelih tenzija i pokušaja sa strane da se politički i bezbjednosno destabilizuje Gruzija, on ipak ne vjeruje da bi se ova kavkaska zemlja mogla suočiti sa ukrajinskim scenariom. Kako je istakao, ne vjeruje u tako nešto iako su scenaristi i ovog puta isti, objašnjavajući da je njihova strategija u međuvremenu postala zastarjela i neefikasna u novom globalnom kontekstu.

Gruzija, za razliku od Ukrajine, kako kaže, ima dublje istorijske, kulturne i političke veze s Rusijom, što umanjuje mogućnost eskalacije sukoba po pomenutom obrascu iz 2014. godine.

– Pokušaj destabilizacije Gruzije sada izgleda više kao očajnički potez odlazeće administracije nego kao realna prijetnja. U tom smislu, trenutna dešavanja ne treba posmatrati kao uvod u novi konflikt, već kao završnu fazu politike koja se s Trampovim povratkom na vlast završava, ostavljajući prostor za drugačiju, manje agresivnu američku politiku u ovom regionu – naveo je Pepić dodajući da je ubijeđen da će Trampova administracija, sa svojim pragmatičnijim pristupom međunarodnim odnosima, vjerovatno odbaciti ovakve pokušaje kreiranja kriznih žarišta koji ne donose direktne koristi za SAD.

Slično mišljenje dijeli i spoljni saradnik Centra za društvenopolitička istraživanja Republike Srpske i doktorand na prestižnom Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa Neven Đenadija, navodeći da smatra da nove vlasti neće sebi dozvoliti da budu uvučene u jedan crni scenario, koji bi ovu omalenu kavkasku zemlju gurnuo u više nego neizvjesnu budućnost.

– Ne vjerujem da je moguć ukrajinski scenario iako je situacija dosta zapaljiva. Smatram da se na ovaj način ova zemlja želi izbaciti iz orbite ruskog uticaja i staviti u zapadne okove. Takođe, vjerujem da je inicijalna kapisla za ove nemire bila i Trampova pobjeda, te odlazeća američka administracija čini sve da prije njegovog dolaska na vlast u amanet ostavi što veći metež u svijetu – kaže za “Glas Srpske” Đenadija.

Dodaje da i pored svih sličnih napetosti koje vladaju i u Moldaviji, ali i Rumuniji, koja je dobila novog predsjednika koji je “orbanovski” nastrojen, nije realno očekivati da dođe do veće destabilizacije ni unutar ovih zemalja.

Napetosti u Gruziji, zemlji sa 3,7 miliona stanovnika, rastu već mjesecima zbog sukoba između vladajuće stranke Gruzijski san i opozicije, koja optužuje vlast za antievropsku politiku i prorusku orijentaciju. Kriza je eskalirala krajem prošle sedmice, nakon najave premijera Iraklija Kobahidzea da će zamrznuti pregovore o pridruživanju EU do 2028. godine, pravdajući ovu svoju odluku stalnim ucjenama i manipulacijama kojima je njegova zemlja izložena od strane Brisela.

Reakcije iz SAD i EU

Evropska unija i SAD izrazile su zabrinutost zbog odluke gruzijske vlade, ocijenivši je kao udaljavanje od proevropskog puta i povratak pod ruski uticaj. Nova šefica resora spoljne politike EU Kaja Kalas izjavila je da su sankcije jedna od nekoliko “opcija” koje blok razmatra nakon što je Gruzija obustavila pregovore o pristupanju Briselu. Nakon toga dodatno ulje na vatru dolila je prozapadno orijentisana predsjednica Salome Zurabišvili koja je pozvala na pritisak na Ustavni sud kako bi bili poništeni rezultati prošlomjesečnih izbora.

Share.