VAŠINGTON – U samoj završnici uzavrelih predizbornih aktivnosti kandidati za novog predsjednika SAD za glasove se bore u ključnim državama, pri čemu demokratska kandidatkinja Kamala Haris obećava kraj rata u Gazi, a njen republikanski rival Donald Tramp – “novo zlatno doba” Amerike.
U “kolebljivim” državama, koje se smatraju presudnim za ishod današnjih predsjedničkih izbora, potpredsjednica i bivši predsjednik SAD nastoje da ubijede birače da svoj glas daju baš njima, govoreći o zdravstvu, ratu na Bliskom istoku i ekonomskim temama.
Smatra se da postoji sedam saveznih država koje bi teoretski mogao osvojiti bilo koji kandidat. Zbog toga su kampanje Harisove i predsjednika Trampa usmjerene upravo na ta područja.
Te države mogu se podijeliti u dvije opšte kategorije. Prvu čine tri prelomne države Srednjeg zapada, tzv. “plavi zid” – to su države s jakom industrijom i snažnim radničkim sindikatima: Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin. Nekada su bile pouzdano demokratske, ali su se mijenjale s promjenom demografije, a Tramp je privukao bijele birače bez fakultetskog obrazovanja.
Kada je Tramp osvojio Bijelu kuću 2016. osvojio je sve tri. Kada je Džozef Bajden pobijedio 2020. takođe je osvojio sve tri. Ako Harisova osvoji sve tri ove godine, vjerovatno će imati dovoljno elektorskih glasova za pobjedu. Međutim, ankete pokazuju tijesne trke u njima. Ključna će biti izlaznost, što za Harisovu znači privlačenje podrške žena iz predgrađa i crnih birača.
Države “plavog zida” obično glasaju jednako.
Posljednji put kada nisu sve glasale za istog kandidata bio je 1988 – zanimljivo tada je i Kalifornija bila crvena, a Zapadna Virdžinija plava. U osam izbora nakon 1988. jedini put kada su države “plavog zida” glasale za republikanca bio je 2016, kada ih je osvojio Tramp.
Drugu kategoriju čine četiri države “sunčanog pojasa” – ove države s rastućom populacijom uključuju Arizonu i Nevadu na zapadu te Sjevernu Karolinu i Džordžiju na istoku. Arizona, Džordžija i Sjeverna Karolina nekad su bile pouzdano republikanske. Tramp je dvaput pobijedio u Sjevernoj Karolini, ali razlika je bila mala 2020. Posljednji demokrata koji je pobijedio tamo bio je Barak Obama 2008. Bajden je bio prvi demokrata koji je osvojio Džordžiju od Bila Klintona 1992. i Arizonu od Klintona 1996.
Jedan glas u Nebraski je prelomno područje – 48 država dodjeljuje sve svoje elektorske glasove pobjedniku. Nebraska i Mejn to čine drugačije, dodjeljujući glasove po kongresnim distriktima. Nebraska je sigurno područje za Trampa, ali kongresni distrikt oko Omahe je prelomno područje. Taj jedan glas mogao bi biti ključan u slučaju tijesne trke u elektorskom kolegijumu.
U Mejnu, drugoj državi koja ne dodjeljuje sve svoje elektore pobjedniku u cijeloj državi, situacija je obrnuta. Tramp bi tamo mogao osvojiti jedan elektorski glas.
Obraćajući se biračima na državnom univerzitetu u Mičigenu Harisova je rekla da će “učiniti sve što je u njenoj moći da okonča rat u Gazi”.
O toj temi ona je ciljano govorila baš u Mičigenu, domu velikog broja Amerikanaca arapskog porijekla.
Rat u Gazi bio je tema i Donalda Trampa u Dibornu, gradu sa najvećim brojem stanovnika porijeklom iz arapskih zemalja, pri čemu je on kritikovao način na koji se demokrate nose sa sukobom na Bliskom istoku, kao i finansijsku podršku SAD Izraelu.
Harisova i Tramp iznijeli su oprečne stavove i kad je riječ o zdravstvu.
Tako je Tramp rekao da će Robert F. Kenedi Mlađi imati “veliku ulogu u administraciji” ukoliko on pobijedi na izborima, kao i da ne može isključiti mogućnost da određene vakcine budu zabranjene te da je otvoren za neke od Kenedijevih “kontroverznih ideja” o toj temi.
– Pa, razgovaraću sa Kenedijem, razgovaraću i sa drugim ljudima i donijeću odluku, ali on je veoma talentovan i ima čvrste stavove – rekao je Tramp.
Harisova je, sa druge strane, nakon toga pozvala glasače da Kenedija zadrže dalje od zdravstvene zaštite.
Govoreći u podkastu sa porodičnim ljekarom Majkom Varšavskim, ona je istakla da “nije korisno za medicinsku profesiju da Kenedi govori o zdravstvenoj zaštiti na način na koji on to radi”.
– To je jedan od razloga zašto ulažem ovolike napore – znam koliki su ulozi – rekla je Harisova, koja je zatim Kenedija u objavi na platformi “Iks” nazvala “teoretičarem zavjere” i protivnikom abortusa.
Na istoj društvenoj mreži glasačima se nedugo potom obratio i Tramp, obećavajući im da će popraviti ono što je “Kamala slomila”.
– Sa vašim glasom inflacija će biti završena. Granica će biti sigurna i bezbjedna. Imaćemo mir širom svijeta. Sa vašim glasanjem Amerika će ući u novo zlatno doba! Glasajte da Tramp ponovo učini Ameriku velikom – poručio je on.
Rekao je da SAD, ako pobijedi Kamala Haris, “samo tri dana dijele od početka ekonomske depresije u stilu 1929. godine”.
– A ako ja pobijedim, tri dana ste udaljeni od najboljih poslova, najvećih plata i najblistavije ekonomske budućnosti koju je svijet ikada video – istakao je Tramp.
Kako je naveo, “noćna mora od Kamaline inflacije” koštala je tipičnu američku porodicu 30.000 dolara kroz povećanje cijena.
– A sada ona želi da nametne najveći porez u američkoj istoriji i podigne vaše poreze za 3.000 dolara godišnje – zaključio je Tramp.
Ljudi oko njega tvrde da će bivši predsjednik osvojiti šest od sedam ključnih država. Kako piše Bi-Bi-Si, možda je to razlog zašto je Harisova održala skupove tamo gdje Tramp obično ne pobjeđuje.
Za ove američke izbore kažu da su istorijski. Ako Harisova pobijedi, ući će u Bijelu kuću, ne samo kao prva predsjednica SAD, već i kao prva tamnoputa žena te prva predsjednica azijsko-američkog porijekla.
Što se tiče Trampa, on bi mogao postati prvi predsjednik od 19. vijeka koji je pobijedio nakon što je izgubio reizbor te prvi kandidat velike stranke s krivičnom presudom.
Anketa
Neposredno pred održavanje izbora u SAD rezultati ankete koju su sproveli Ej-Bi-Si njuz/Ipsos pokazuju da je trka između Kamale Haris i Donalda Trampa i dalje tijesna.
Takođe, tri četvrtine vjerovatnih birača smatra da je zemlja na ozbiljno pogrešnom putu, a šest od deset birača nije zadovoljno izborom kandidata.
Anketa je sprovedena onlajn, od 29. oktobra do 1. novembra, na slučajnom uzorku od 3.140 odraslih, na engleskom i španskom jeziku, uključujući 2.267 vjerovatnih glasača.
Rano glasanje
Više od 78 miliona državljana SAD iskoristilo je mogućnost ranog glasanja na predsjedničkim izborima koji se održavaju danas, objavio je Univerzitet Floride.
U izvještaju je navedeno da je na biračka mjesta izašlo više od 42,6 miliona ljudi, a oko 35,3 miliona njih glasalo je poštom. Ukupan broj registrovanih birača u SAD je 168 miliona. Najveća izlaznost zabilježena je u Teksasu – 8,9 miliona, na Floridi 8,1 milion, u Kaliforniji 7,6 miliona, Sjevernoj Karolini 4,4 miliona i Džordžiji četiri miliona.