Cijena goriva će za nekoliko dana biti veća za pet do osam feninga po litru, pa će tako benzin i dizel na benzinskim pumpama širom Republike Srpske da košta 2,85 – 2,88 KM.
Ovo obeshrabrujuću informaciju za sve građane saopštio je Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.
– Imajući u vidu da su trenutne nabavne cijene benzina 95 oko 2,16, a dizela 2,18 maraka, u narednih nekoliko dana sigurno treba očekivati novi rast cijena goriva na domaćim pumpama. Kada domaći distributeri na ove nove rafinerijske cijene dodaju troškove transporta i PDV, te svoju maržu, prostom matematikom dolazi se do toga da bi gorivo kod nas trebalo da ponovo poskupi za pet do osam feninga, odnosno da bi cijena mogla ići na 2,85 maraka po jednom litru, pa možda i na 2,88 KM – navodi Savić.
Manjak benzina i dizela na tržištu
Do ovog poskupljenja će, kako kaže, gotovo sigurno doći, jer “domaći distributeri ne mogu ugroziti svoje poslovanje”. Kada su u pitanju neke dugoročnije prognoze, vrlo je teško, po riječima Savića, praviti bilo kakve procjene.
– Pokazalo se da globalno tržište energenata u posljednje vrijeme reaguje bukvalno na sve – ističe on.
Na pitanje šta je razlog posljednjih poskupljenja naftnih derivata, nakon dužeg perioda stabilizacije cijena, Savić tvrdi kako su domaći distributeri “jednostavno bili prinuđeni da prate negativne globalne naftne trendove i usklađuju sa svojim cijenama, ugrađujući svoje marže, koja ne prelaze 25 feninga po jednom litru”.
– Osim toga, posljednjih nekoliko sedmica, pa i mjeseci, primjetan je manjak benzina i dizela na tržištu, do kojeg je došlo zbog deficita na Mediteranu i sezonskog efekta. Šta će biti u oktobru ili novembru teško je reći i predvidjeti – dodaje Đorđe Savić.
Inflacija bi opet mogla “podivljati”
Dakle, cijene goriva, koje su ionako visoke, opet se približavaju psihološkoj granici od tri KM, a upravo je od te cijene prošle godine u martu krenula da divlja inflacija. Najviše je poskupjela hrana, što je pogodilo svakog stanovnika, a naročito one s najmanjim primanjima.
Rekordne cijene goriva bile su prošlog ljeta kada je litar koštao čak oko 3,60 KM. Unazad nekoliko mjeseci gorivo je pojefitnilo, pa je bio jedan duži period kada je litar koštao oko 2,5 KM. Međutim, zbog pada cijena goriva nije došlo do pojeftinjenja ostalih proizvoda; čak su cijene hrane i dalje rasle, a trgovci se pravdaju rastom ostalih troškova proizvodnje.
U udruženjima za zaštitu potrošača se pribojavaju da će trgovci da love u mutnom, odnosno da iskoriste ovu situaciju i povećaju cijene ostalih proizvoda. Zato traže od inspekcije da budu ažurniji i da stanu u zaštitu potrošača kojima su, kako upozoravaju, ugrožena prava.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, za Srpskainfo ocjenjuje da na tržištu Republike Srpske ima dosta posla za inspekcije zbog brojnih nelogičnosti i sumnji u cijene.
– To što je kod nas tržište slobodno ne znači da svako može da radi šta hoće. Mi zaista smatramo da inspekcije treba da iskontrolišu kako se to formiraju cijene, jer mi u udruženjima nemamo mandat za to – navodi Vasilić.
Jesen u novčanicima
Kaže da je nejasno zašto je cijena goriva u Semberiji šarolika, pa na jednoj pumpi litar košta 2,69 KM, a na drugoj 2,85 KM. Takođe pita zašto pekarskim proizvodima i dalje cijena ne pada ako se zna da je pala cijena pšenice i brašna.
– To treba sve iskontrolisati i vidjeti šta sve ulazi u troškove – kategoričan je Vasilić.
On smatra da će poskupljenje goriva ostali trgovci sigurno iskoristiti kao priliku da povećaju cijene, počev od hrane i prehrambenih proizvoda, iako nisu snizili cijene kada je cijena goriva pala.
– Nevolja je što ide septembar, odnosno jesen, kada su potrošači optrećeni svim i svačim. Djeca polaze u školu i treba ih spremiti, ide grejna sezona koja je poskupjela, metar drva se ne može naći ispod 140-150 KM. Dakle, možemo samo tražiti da se izmijeni zakon, da se uvedu neka ograničenja i da se kontrolišu ulazni troškovi kod trgovaca – ističe Vasilić.
Julska godišnja inflacija u Srpskoj iznosi 5,2 osto, a najviše je poskupjela električna energija, i to 19,9 odsto. Hrana je skuplja za više od devet odsto.
