BiH neće imati pravo na povrat velikog dijela sredstava koja će biti utrošena na slanje spasilačkih službi i njihovu logistiku u kriznim područjima pogođenih zemljotresom u Turskoj i Siriji jer pomoć nisu koordinisali u okviru Mehanizma EU za civilnu zaštitu.
Naime, kako je “Nezavisnim” rekao Johan Zatler, šef delegacije EU u intervjuu koji nam je nedavno dao, BiH je imala pravo da vrati 75 odsto troškova sredstava, ali je ta prilika propuštena jer su entiteti djelovali samostalno.
“Dobro je da je BiH otišla da pomogne. Ono što smo vidjeli je da su entiteti djelovali samostalno. Nama bi bilo draže da je odgovor bio državni. Od prošle godine BiH je punopravna članica Evropskog mehanizma civilne zaštite. Ovaj mehanizam bi trebalo koristiti.
To je bila moja poruka nadležnom ministru Nešiću, da koriste mehanizme koje BiH ima i koji vam, usput rečeno, uštede novac. Odgovor je bio pozitivan i nadam se da će sljedeći put biti drugačiji pristup”, rekao je on.
Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, za “Nezavisne” je potvrdio da ga je ambasador Zatler upoznao da BiH nema pravo na povrat sredstava zbog načina na koji je pomoć upućena.
“Da smo primijenili mehanizam, imali bismo prava na povrat. Ministarstvo bezbjednosti BiH će uraditi sve što je u nadležnosti ministarstva, a sve ostalo je stvar političkih odluka. To je do entiteta i drugih nivoa kako će se dogovoriti”, rekao je on.
Zatler je dodao da je pozitivno što je BiH reagovala brzo. Međutim, on ističe da je mogla biti održana ad hok sjednica Savjeta ministara na kojoj se u sličnom vremenu moglo odlučiti.
“Mogla je mnogo ranije biti održana onlajn sjednica Savjeta ministara BiH, SM se mogao saglasiti da pošalje tim BiH”, rekao je on.
On je istakao da vjeruje da su vlasti BiH izvukle pouku i da će sljedeći put djelovati koordinisano.
Nešić kaže da je Ministarstvo poslalo odluku u kojoj je zatražilo da se održi sjednica Savjeta ministara BiH da se organizuje slanje timova na državnom nivou. Međutim, kako je naglasio, najbitnije od svega je da su ekipe iz BiH pravovremeno reagovale i spasile mnogo života.
“Fokus i treba da bude na spasavanju života. To je najbitnije od svega”, kazao je on.
Nakon što je Turska zatražila pomoć, EU je aktivirala ovaj mehanizam, koji omogućava svim članicama da pruže pomoć na koordinisan način, a da se onda veći dio troškova prebaci na EU. Međutim, u BiH je došlo do problema u koordinaciji, jer se vlasti u FBiH nisu uspjele dogovoriti oko slanja pomoći, a vlasti RS su odlučile da same pošalju svoj tim Civilne zaštite u Tursku, bez čekanja saglasnosti s državnog nivoa.
Da su ekipe Civilne zaštite iz Republike Srpske i FBiH u Turskoj obavile dobar posao, istakli su i predstavnici turskih vlasti i Ambasade Turske u BiH.
Omer Cetres, savjetnik Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske, za federalne medije je istakao da su građani i institucije u BiH odmah priskočili u pomoć Turskoj da se pomogne u spasavanju života.
“Nadamo se i vjerujemo da ćemo za kratko vrijeme zacijeliti rane našem narodu i da će Turska snažnija izaći iz ovoga. Turska je uvijek stajala uz BiH, a sada na konkretan način vidimo da BiH stoji uz Tursku”, rekao je on.
Podsjećanja radi, BiH je jesenas, poslije nekoliko godina ispunjavanja uslova, postala članica ovog mehanizma, a sporazum su potpisali Selmo Cikotić, tadašnji ministar bezbjednosti, i Janez Lenarčić, komesar EU za upravljanje krizama.
Cilj Mehanizma EU za civilnu zaštitu je jačanje saradnje između članica EU i država koje učestvuju u civilnoj zaštiti u smislu sprečavanja, spremnosti i odgovora na katastrofe. Mehanizam postoji od 2001. godine, a do sada je, kako stoji na zvaničnoj stranici Evropske komisije, aktiviran više od 600 puta, dok je prošle godine aktiviran 114 puta, uglavnom pri gašenju požara, poplavama i drugim velikim nepogodama. Ove godine je, kako je istaknuto, mehanizam najviše bio aktiviran u Ukrajini, ali i u zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica.
Potpisivanju sporazuma prisustvovao je i Milorad Dodik, u svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH, a Srna je prenijela da je zadovoljan što je Civilna zaštita RS potpuno uvažena u okviru tog mehanizma i ostvarena je njena puna vidljivost.
Dodik je naglasio da su benefiti ovog procesa dostupnost EU fondova i mogućnost novog opremanja i modernizovanja civilne zaštite.
