Nijemci su htjeli srušiti Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika Srbije, zbog izdaje jer nije ubijedio Radovana Karadžića, tadašnjeg predsjednika RS, da prihvati plan Kontakt grupe o podjeli bh. teritorije u proporciji 51:49 odsto, ali je tadašnji predsjednik Rusije Boris Jeljcin, sudeći prema njegovim tvrdnjama, to uspio da spriječi.
Ovo je samo jedan detalj u deklasifikovanom razgovoru između Jeljcina i Bila Klintona, predsjednika SAD, u tajnom transkriptu od 27. septembra 1994. godine o razgovoru koji su tadašnja dva predsjednika vodila u Bijeloj kući. Radi konteksta, treba napomenuti da smo već pisali o prethodnom telefonskom razgovoru dva lidera, u kojem je Jeljcin predložio mirovnu konferenciju koju bi organizovale SAD, Rusija, Njemačka i Francuska, nakon čega bi bile pozvane zaraćene strane u BiH da uz podršku Srbije i Hrvatske potpišu mir u BiH. Takođe, objavili smo da je Klinton ovaj prijedlog prihvatio i da se odmah krenulo s realizacijom.
Kao što je poznato, plan Kontakt grupe je propao jer su ga odbili Karadžić i Ratko Mladić, tadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske RS, a Jeljcin je, sudeći prema dokumentu koji objavljujemo, branio Miloševića i vjerovao da je odgovoran Karadžić. Takođe, rekao je da će uticati na Srbe da ne preduzmu radikalnije akcije, kao i da su “Muslimani prvi počeli”.
Sudeći prema deklasifikovanom razgovoru, Klinton je zahvalio Jeljcinu što je preko Miloševića uspio izolovati Karadžića i Mladića nakon što su odbili plan, na šta je Jeljcin sugerisao da su time otklonjene sumnje Helmuta Kola, njemačkog kancelara, da Milošević nije bio iskren u obećanju da će izolovati lidere Republike Srpske, zbog kojih je, kako kaže, htio da ga Njemačka smijeni.
Klinton je, nakon što je konstatovao da su Karadžić, Mladić i parlament RS objavili protivljenje Miloševiću da prihvate plan Kontakt grupe, pitao Jeljcina za procjenu da li će ih Milošević uspjeti ubijediti. Jeljcin je odgovorio da je Milošević pod velikim pritiskom, da je Karadžić “čovjek opasnih namjera”, dok je smatrao da se na Mladića može uticati – votkom, koju su na razgovore u RS donijeli Andrej Kozirev, ministar spoljnih poslova Rusije, i general Pavel Gračev, ministar odbrane Rusije i Jeljcinov blizak prijatelj.
“Milošević je pod velikim pritiskom. Treba da ga ohrabrimo kako bi mogao da ojača svoju poziciju u parlamentu u odnosu na one lude radikale. Vjerujem u Miloševića. Mladića smo ubijedili, psihološki je Gračev (Pavel Gračev,) uticao na njega. Imali su dugu noć s puno votke, dobro su razgovarali”, rekao je Jeljcin.
Na ovo je Klinton odgovorio da bi on, vjerovatno misleći na Mladića, mogao biti “rješenje za cijelu situaciju”, te da bi se sada moglo razmišljati o olakšavanju sankcija protiv Jugoslavije. Jeljcin je odgovorio da će Milošević da reaguje pozitivno na Klintonove prijedloge.
“Znam da je sve ovo teško za njega. Ali cijeli region kipi od sumnji. Ako ga možemo ubijediti da prizna granice (Hrvatske i BiH), možemo učiniti više po pitanju sankcija. To će izolovati agresore tako što ćemo organizovati sve ostale”, rekao je Klinton.
Inače, u ranijim transkriptima u razgovorima Mladića i Miloševića, koje su objavljivali srpski mediji, obojica su se složila da je Karadžić loš čovjek, a Mladić je čak smatrao da je opasnost za RS. U presretnutom razgovoru s političarom Živkom Radišićem, sredinom 1996, Mladić je najveću opasnost vidio u Momčilu Krajišniku, tadašnjem predsjedniku Narodne skupštine RS.
“On je najveće zlo srpskog naroda. A ja znam da Milošević ima dosije i za Karadžića i za Krajišnika od podruma do tavana. Krajišnik će upropastiti srpski narod, kao što je upropastio Sarajevo. On je upropastio Republiku Srpsku Krajinu”, rekao je Mladić, ako je vjerovati ovim transkriptima koje je objavio “Telegraf”.
Klinton i Jeljcin su još razgovarali o odgađanju skidanja embarga na oružje Bošnjacima, a Klinton se žalio da su Velika Britanija, Kanada i Francuska i bile protiv izvođenja vazdušnih udara na srpske pozicije.
