Tramp priznao: Imigraciona politika možda koštala republikance izbore

VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp priznao je da je njegova agresivna imigraciona politika možda doprinijela porazu republikanaca na izborima za Kongres, ocijenivši da je pristup deportacijama bio „previše oštar“.

U intervjuu za emisiju „60 Minutes“, emitovanom u nedjelju uveče, Tramp je rekao da je politika koju je smatrao jednim od najvećih dostignuća svog drugog mandata istovremeno bila među razlozima zbog kojih je njegova stranka pretrpjela težak poraz, a demokrate ubjedljivom razlikom osvojile oba doma Kongresa.

Predsjednik je poručio i da smatra kako je dogovor s demokratama o imigraciji „zapravo ostvariv“, navodi NYtimes.

Šta je Tramp priznao o deportacijama?

Govoreći o političkim posljedicama svoje imigracione politike, Tramp je ocijenio da je ona republikancima istovremeno pomogla i odmogla.

„Mislim da je i pomogla i odmogla. Mislim da sam za zatvaranje granice dobio najvišu ocjenu. Dobijam veoma visoke ocjene za protjerivanje onih loših, ali mi šteti to što smo odvodili i ljude koji su imali dobre poslove i koji su napravili jedan prekršaj, odnosno prekršili zakon time što su ilegalno ušli u zemlju“, rekao je Tramp.

Na direktno pitanje da li smatra da je njegova politika deportacija otišla predaleko, odgovorio je:

„Mislim da je možda previše oštra, da.“ Potom je dodao: „To mi je naštetilo.“

Koga još smatra odgovornim za izborni poraz?

U prvom opširnom intervjuu poslije izbora na polovini predsjedničkog mandata, Tramp je ponovio da su republikanci izgubili iz više razloga.

Među njima je naveo to što on lično nije bio na glasačkom listiću, „lošu komunikaciju“, nepopularnost rata u Iranu i slabu izlaznost pristalica Republikanske stranke.

Priznanje da je imigraciona politika predstavljala izborno opterećenje donijelo je novu procjenu razloga poraza. Ipak, intervju je snimljen istog dana kada je Tramp najavio unapređenje Stivena Milera, glavnog tvorca njegove imigracione agende.

Zašto je imenovanje Stivena Milera privuklo pažnju?

Razgovor s Rosom Dautom, bivšim kolumnistom lista The New York Times, snimljen je u petak.

Tramp je tog dana objavio da će Miler preuzeti dužnost šefa kabineta od Suzi Vajls, njegove dugogodišnje saradnice i političke strateškinje, kojoj je djelimično pripisao odgovornost za izborni poraz.

Izbor Milera signalizirao je spremnost predsjednika da nastavi tvrdu politiku, uprkos priznanju da je ona imala političku cijenu.

Sprovođenje te politike obilježile su široko praćene racije i smrtonosne pucnjave u kojima su učestvovali pripadnici američke Službe za imigraciju i carine, poznate kao ICE.

Miler je i poslije izbornog poraza pokazao da je spreman da nastavi istim pravcem.

Prema pisanju lista The New York Times, dan poslije izbora održao je telefonski sastanak na kojem je nastavio da zahtijeva od zvaničnika sprovođenje agende koja je tokom prethodne godine obuhvatala intenziviranje deportacija, smanjivanje broja prelazaka granice i slanje migranata u države iz kojih ne potiču.

Kakav bi dogovor s demokratama mogao biti moguć?

Tramp je u intervjuu priznao da postoji grupa ljudi „prilično daleko na desnici“ koja bi željela da „svi budu protjerani“. Naveo je da takvih stavova ima i unutar njegove administracije.

Ipak, smatra da bi demokrate mogle biti zainteresovane za dogovor koji bi odgovarao umjerenijem dijelu njegovih pristalica.

Prema njegovim riječima, ti birači žele deportaciju „ubica“ i trgovaca drogom, ali bi bili otvoreni za sporazum o ljudima koji u SAD žive „10 ili 15 godina“.

„Kad uđete u hotel i tamo imate ženu koja je radila kao sobarica, spremačica ili konobarica, obavljala razne dobre, odlične poslove, a onda je odjednom odvode iz zemlje, to je teško. To je teška stvar“, rekao je Tramp.

Prema politici opisanoj u izvornom tekstu, svako ko nezakonito boravi u SAD može biti uhapšen i deportovan, bez obzira na to koliko dugo živi u zemlji.

Da li je Tramp i ranije zagovarao blaži pristup?

Ovo nije prvi put da je predsjednik priznao da je sprovođenje njegove imigracione agende otišlo predaleko.

Ranije ove godine, nakon što su pripadnici imigracionih službi tokom operacije u Minesoti usmrtili dvoje američkih državljana, Tramp je rekao da bi administracija mogla da primijeni „blaži pristup“.

Ta operacija i pogibije izazvale su ogorčenje širom zemlje.

O čemu je još govorio u intervjuu?

Tramp je govorio i o ratu u Iranu, ratu između Rusije i Ukrajine, kao i milijardama koje je zaradio tokom drugog predsjedničkog mandata.

Rekao je da njegovim bogatstvom upravlja porodica i da o tome s njim ne razgovara.

Izrazio je i optimizam u pogledu vještačke inteligencije, te nadu da će ljudima nedostajati kada umre i da će otići u raj.

Intervju je završen pitanjem da li bi mogao da oprosti političkim protivnicima, poput Nensi Pelosi i Džejmsa Komija, kada bi to bio jedini uslov za ulazak u raj.

Tramp je priznao da ne bi mogao.

Izvor: RepublikaSrpska.net