Spor Crne Gore i Hrvatske oko Prevlake blokira pristup EU i prava na naftu
Crnogorska vlada ne pristaje na zahtjev Hrvatske da se prvo utvrdi kopnena granica, a da se razgraničenje na moru ostavi za kasnije, jer strahuje da bi time mogla ugroziti svoje interese na ulazu u Bokokotorski zaliv, ali i prava na morsko dno i prirodna bogatstva u južnom Jadranu.

Crnogorska vlada ne pristaje na zahtjev Hrvatske da se prvo utvrdi kopnena granica, a da se razgraničenje na moru ostavi za kasnije, jer strahuje da bi time mogla ugroziti svoje interese na ulazu u Bokokotorski zaliv, ali i prava na morsko dno i prirodna bogatstva u južnom Jadranu.
Kako saznaju Vijesti, Podgorica je spremna da se pitanje granice riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom, a prihvatljivo joj je i da privremeni režim razgraničenja, uspostavljen 2002. godine, postane osnova za trajno rješenje.
Hrvatska insistira da se pitanje razgraničenja riješi u kratkom roku, uslovljavajući time zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom.
Zagreb je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) u srijedu onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (Energetika) i ponovo blokirao Poglavlje 14 (Saobraćajna politika).
Hrvatska od decembra 2024. godine ne dozvoljava ni zatvaranje Poglavlja 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika) zbog bilateralnih sporova s Crnom Gorom.
Podgorica odbija odvojeno rješavanje kopnene i morske granice
Hrvatska je u ponedjeljak dostavila Podgorici svoj prijedlog razgraničenja, nakon čega je ministar pravde Bojan Božović uputio pismo državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić, poručivši da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice.
Izvor „Vijesti“ iz Vlade kaže da Crna Gora ne može prihvatiti odvojeno rješavanje kopnene i morske granice jer bi nepovoljno utvrđivanje kopnene granice moglo imati dalekosežne posljedice po njenu poziciju u pregovorima o morskom razgraničenju.
Objašnjava da kopnena granica između Crne Gore i Hrvatske nikada nije do kraja precizno utvrđena jer je područje Prevlake u vrijeme bivše Jugoslavije bilo vojna zona.
Prema njegovim riječima, Crna Gora strahuje i od mogućih jednostranih poteza Hrvatske, odnosno uspostavljanja režima koji bi mogli uticati ne samo na kontrolu ulaza u Bokokotorski zaliv već i na razgraničenje epikontinentalnog pojasa koji bi se prostirao i dalje od Boke.
Epikontinentalni pojas dio je morskog dna i podzemlja nad kojim obalna država ima posebna prava na istraživanje i iskorišćavanje prirodnih bogatstava, prije svega nafte i prirodnog gasa.
Sagovornik ističe da je Crna Gora spremna da spor riješi pred međunarodnim sudom ili arbitražom.
Dodaje da bi i privremeni protokol mogao postati trajno rješenje, budući da taj režim funkcioniše gotovo 24 godine.
Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, u saradnji sa stručnjacima i nadležnim katastarskim službama, priprema sopstveni prijedlog razgraničenja s Hrvatskom, koji će Zagrebu dostaviti narednih dana.
Zašto je važan pravac od 206 stepeni?
Na moguće posljedice prihvatanja hrvatskog prijedloga upozorava i stručnjak za međunarodne odnose i pomorsku politiku Samir Hadžić.
On smatra da Crna Gora, umjesto da samo odgovara na zahtjeve Hrvatske u vezi s razgraničenjem na moru, treba da preispita postojeći privremeni režim i predloži sopstveni model pomorske granice, koji bi uvažio geografski značaj ostrva Mamula i zaštitio njene teritorijalne, energetske i ekonomske interese.
Posebno problematičnim smatra to što se privremeni režim iz 2002. godine i dalje nalazi u središtu političkih rasprava, iako konačna granica nije utvrđena.
Kako kaže, jedno od najvažnijih pitanja jeste privremeni pomorski režim uspostavljen 2002. godine, odnosno pravac od 206 stepeni na otvorenom moru.
Protokolom o privremenom režimu na području Prevlake, koji su Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) potpisale 10. decembra 2002. godine, utvrđena je privremena podjela nadležnosti na kopnu i moru do postizanja konačnog sporazuma o državnoj granici.
Prema članu 4 Protokola, Hrvatskoj je pripalo privremeno vršenje nadležnosti na kopnenom području jugozapadno od Konfina, dok je tadašnja SRJ dobila nadležnost nad područjem sjeverno od te tačke.
Time je Hrvatska preuzela kontrolu nad kopnenim dijelom poluostrva Prevlaka, uključujući rt Oštro.
Na moru je uspostavljen poseban privremeni režim.
Članom 6 Protokola predviđeno je da linija privremenog razgraničenja teritorijalnog mora počinje u tački udaljenoj tri kabla, odnosno približno 555 metara, od rta Oštro, na pravcu koji povezuje rt Oštro i rt Veslo.
Od te tačke linija se nastavlja prema otvorenom moru pod azimutom od 206 stepeni, odnosno u pravcu jug-jugozapad.
Protokolom je definisana i posebna morska zona između područja Konfina i navedene tačke kod rta Oštro, na ulazu u Boku, u kojoj je uspostavljen režim zajedničkog nadzora i saradnje.
Spor oko nafte i gasa blokira pregovore s EU
Hrvatska je Poglavlje 15 blokirala zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja, odnosno činjenice da dvije zemlje nisu utvrdile granicu na moru.
Kada je riječ o Poglavlju 14, Zagreb je ranije problematizovao kabotažu, odnosno pravo prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge, kao i vazdušne mape, koje takođe imaju veze s pitanjem granice.
Crna Gora i Hrvatska ranije su se sporile i oko granice hrvatskog isključivog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima.
Plenković: Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoju
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je juče u Poreču da Hrvatska ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoju.
„Hrvatska nikada ne traži tuđu teritoriju, ali ne da svoje, i to naša vlada niti bilo ko drugi u Hrvatskoj neće dati. Naša se pozicija neće promijeniti, jasna je i čista“, rekao je Plenković, komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, prenio je N1.
Ibrahimović je u petak, odgovarajući na pitanja novinara o razgraničenju Crne Gore i Hrvatske, rekao da je riječ o pitanju koje postoji više od 30 godina i poručio da građani ne treba da budu zabrinuti zbog politike koju će Vlada voditi u tom procesu.
Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izjavio je juče da bi se trebalo obratiti međunarodnom sudu i na taj način riješiti granično pitanje s Hrvatskom na Prevlaci.
Hrvatska postavila osam zahtjeva Crnoj Gori
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahtjeva koje Crna Gora treba da ispuni prije pristupanja Uniji, a koji se uglavnom odnose na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Među zahtjevima su bili i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promjena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Gopčevića. Ti zahtjevi su ispunjeni.
Njemačka: Bilateralnim sporovima nije mjesto u procesu proširenja
Njemački ministar za Evropu Ginter Krihbaum poručio je da je Crna Gora praktično pred vratima EU, ali da se bilateralni sporovi između susjednih država i dalje unose u proces proširenja, iako im tamo nije mjesto.
„Znate da je Crna Gora praktično pred vratima Evropske unije. Svakako još postoje određena sporenja, jer se bilateralni sporovi između susjednih država stalno unose u pitanja proširenja, a njima tamo jednostavno nije mjesto, jer za rješavanje takvih pitanja postoje arbitražni postupci“, rekao je Krihbaum novinarima u četvrtak u Briselu, uoči sjednice Savjeta EU za opšte poslove.
Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je 22. oktobra u Miločeru da je realno da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije 2028. godine i da otvorena pitanja s Hrvatskom ne bi trebalo da budu prepreka njenom članstvu.
Izvor: RepublikaSrpska.net





