Kupci iz BiH kupuju 8 puta više nekretnina u Hrvatskoj nego prije 10 godina

Kupci iz Bosne i Hercegovine prošle godine kupili su 464 nekretnine u Hrvatskoj, što je osam puta više nego prije desetak godina, pokazuju podaci Hrvatske poreske uprave. Građani BiH sada su među najbrojnijim stranim kupcima na hrvatskom tržištu nekretnina.

Tokom 2025. godine strani kupci su u Hrvatskoj kupili ukupno 9.159 nekretnina, što čini 7,8 odsto svih evidentiranih kupoprodaja. Iako je njihov udio i dalje značajan, struktura kupaca se znatno promijenila u odnosu na 2016. godinu.

Najviše nekretnina kupuju Slovenci sa 2.576 kupoprodaja, zatim Nijemci sa 1.962 i Austrijanci sa 875. Kupci iz BiH su na četvrtom mjestu sa 464 kupljene nekretnine, odmah ispred Čeha sa 460 kupoprodaja. Slijede Mađari, Poljaci, Slovaci, Italijani i Srbi.

Posebno je izražen rast aktivnosti kupaca iz BiH, čiji je broj kupovina u odnosu na period prije deset godina povećan osam puta. Sličan trend bilježe i kupci iz Srbije i Ukrajine, dok su kupovine državljana Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva znatno smanjene.

Ukupna aktivnost stranaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine, kada je zabilježen vrhunac sa 13.344 kupoprodaje. Od tada je broj kupovina stranaca pao za 31 odsto, vraćajući se na nivo iz 2021. godine.

Prema procjeni Hrvatske privredne komore, oko 90 odsto stranih kupaca nekretnine stiče u pet obalnih županija, iako zvanični podaci o teritorijalnoj raspodjeli nisu dostupni.

Promjene su vidljive i u načinu prodaje nekretnina, gdje digitalni oglasi, video-pozivi i dostupnost dokumentacije postaju ključni, naročito za kupce iz udaljenijih zemalja. Platforma EstateIQ navodi da kupci često prvo razgledaju nekretninu putem mobitela i videopoziva, a fizički obilazak slijedi tek kada su praktično odlučili o kupovini.

Ovakav pristup posebno je važan za kupce iz Poljske, Ukrajine, Švajcarske i SAD, kojima fizičko razgledanje podrazumijeva dodatno planiranje putovanja. Dostupnost uredne dokumentacije i potpune informacije presudni su za donošenje odluke o kupovini na daljinu.

Izvor: RepublikaSrpska.net