Kako su beduinske žene promenile izborni rezultat u južnom Izraelu
Na parlamentarnim izborima u Izraelu 27. oktobra, u pojedinim beduinskim selima na jugu regiona Negev zabilježena je izlaznost i do tri puta veća nego na prethodnim izborima, a značajan doprinos tome dala je kampanja usmjerena na uključivanje žena u glasanje.

Na parlamentarnim izborima u Izraelu 27. oktobra, u pojedinim beduinskim selima na jugu regiona Negev zabilježena je izlaznost i do tri puta veća nego na prethodnim izborima, a značajan doprinos tome dala je kampanja usmjerena na uključivanje žena u glasanje.
Prema podacima aktivistkinja, izlaznost u beduinskim zajednicama kretala se od 62 do više od 93 odsto. U nepriznatim naseljima, gdje žene ranije nisu često glasale, njihovo učešće je, prema nezvaničnim procjenama organizatorki, poraslo sa oko 20 odsto na više od 60 odsto.
Izrael ne objavljuje zvaničnu statistiku izlaznosti razvrstanu po polu, pa su ovi podaci procjene aktivistkinja, prenosi „Gardijan”.
Kampanja od vrata do vrata
Inicijativu je predvodila mreža „Alnašmijat”, koju vodi advokatica i aktivistkinja Hanan Alsana. Žene su uoči glasanja obilazile beduinska naselja, razgovarale sa stanovnicama o njihovim pravima i objašnjavale im da mogu da učestvuju na parlamentarnim izborima, iako u nepriznatim selima nema biračkih mjesta.
Alsana je istakla da ako glasaju samo muškarci, to je samo polovina zajednice, naglašavajući važnost učešća žena.
Stanovnice nepriznatih naselja morale su putovati do obližnjih gradova da bi glasale, zbog čega su volonterke pomagale u organizovanju prevoza, dok su jevrejski muškarci bili prisutni u blizini biračkih mjesta kako bi spriječili moguće provokacije i smirivali situaciju u slučaju incidenata.
Prema riječima Raluke Ganee, direktorke organizacije „Zazim”, u akciji je učestvovalo više stotina volonterki koje su pomagale beduinskim ženama da stignu do birališta.
Protest zbog rušenja kuća i diskriminacije
Za mnoge žene glasanje je bilo i način da izraze nezadovoljstvo politikom izraelske vlade, posebno rušenjem beduinskih kuća, odnosom prema arapskim građanima i bezbjednosnom situacijom.
Um Kaled Fatun iz sela Acarnug odlučila je da učestvuje u kampanji nakon što je zatekla buldožere koji ruše kuću njenog sina, uz policijsku pratnju, a porodici nije ostavljeno dovoljno vremena da iznese namještaj i solarne panele.
Ona je navela da je njen cilj bio da pošalje izraelskog ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben Gvira kući.
Aktivistkinje su ukazivale i na problem nedostatka skloništa i sistema za uzbunjivanje u nepriznatim naseljima, gdje stanovnici posebno trpe opasnost tokom raketnih napada jer država nije obezbijedila skloništa niti sirene za upozoravanje.
Beduinske zajednice u Negevu suočavaju se sa problemom nepriznatih naselja u kojima živi više od 100.000 ljudi bez osnovnih usluga poput redovnog snabdijevanja strujom i vodom.
Aktivistkinje su ocijenile da je kampanja pokazala koliko organizovanje žena i saradnja arapskih i jevrejskih građana mogu uticati na učešće u političkom životu.
Izvor: RepublikaSrpska.net





