Dodik najavljuje moguću blokadu, Cvitanović pesimističan: Savjeta ministara možda neće biti ni 2027.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine biće formirano 16. novembra, a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH do 3. decembra, ali formiranje Savjeta ministara BiH moglo bi potrajati mjesecima, pa čak i do godinu dana, sudeći po izjavama koje se posljednjih dana mogu čuti u javnosti.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990 i novoizabrani poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, izrazio je stav da Savjet ministara BiH neće biti formiran ni tokom 2027. godine.

On nije jedini zvaničnik koji smatra da će doći do velikih teškoća u formiranju Savjeta ministara. Analitičari ističu da su razlike među političkim akterima velike i teško pomirljive. Poseban problem predstavlja nedostatak dogovora unutar bošnjačkih političkih partija o koaliciji na nivou BiH, odnosno da li će SDA sarađivati sa SDP-om ili sa SBiH i DF.

S druge strane, SBiH i DF su neprihvatljivi partneri SNSD-u i HDZ-u BiH, koji su ostvarili takav izborni rezultat da su nezaobilazni na nivou BiH.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavio je da će odbaciti eventualne predloge koji su neprihvatljivi za njegovu stranku i koaliciju.

Dodik je takođe naveo da ga privlači mogućnost da uzvrati drugima zbog čekanja na formiranje vlasti nakon izbora 2018. godine, kada je Zoran Tegeltija, kao Srbin, čekao godinu i po da bude potvrđen kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Tegeltija je na tu funkciju izabran tek u decembru 2019. godine, nakon izbora održanih u oktobru 2018.

U novijoj istoriji, najbrže formiranje Savjeta ministara BiH zabilježeno je 2002. godine, kada je za predsjedavajućeg izabran Adnan Terzić, a najduže se čekalo nakon izbora 2010. godine, kada je Vjekoslav Bevanda imenovan za predsjedavajućeg tek 10. februara 2012. godine.

Posljednji saziv Savjeta ministara BiH, na čijem je čelu Borjana Krišto, potvrđen je krajem januara 2023. godine, nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine.

Dodatni problem u pregovorima predstavljaju uslovi koje pojedini zvaničnici postavljaju za formiranje vlasti, uključujući izmjene Izbornog zakona BiH i pitanja vezana za Ustavni sud BiH, što su teme koje su neprihvatljive za jednu od tri strane u BiH.

Izvor: RepublikaSrpska.net