BiH nije iskorijenila crno tržište duvana, šta pokazuju iskustva iz svijeta?

BANJALUKA – Iako je crno tržište cigareta u Bosni i Hercegovini u padu, problem i dalje postoji, što potvrđuje i novi izvještaj Oxford Economicsa, koji ukazuje da je ilegalna trgovina duvanom globalni fenomen.

Prema rezultatima IPSOS istraživanja, udio neoporezovanih duvanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji u BiH smanjen je sa 33 odsto u 2025. na 26 odsto u 2026. godini, što predstavlja pad od 21 odsto. Ipak, ilegalno tržište i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje duvanskih proizvoda, što ukazuje na značajne razmjere problema.

Neoporezovane cigarete čine oko tri odsto ukupne potrošnje, blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Nelegalne cigarete uglavnom su bez poreske markice ili sa markicom druge zemlje, najčešće iz regiona. Glavni kanali prodaje su pijace, ali i alternativni kanali poput neformalnih mreža, individualne prodaje, web-shopova, društvenih mreža i digitalnih platformi.

Procjenjuje se da BiH zbog crnog tržišta duvana godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a.

Globalno, oko 13 odsto cigareta dolazi iz ilegalnih izvora, što predstavlja oko 370 milijardi cigareta godišnje i gubitak poreskih prihoda između 92 i 115 milijardi KM.

Izvještaj Oxford Economicsa iz septembra 2026. godine analizira iskustva devet zemalja (Australija, Bangladeš, Brazil, Čile, Francuska, Malezija, Nizozemska, Pakistan i Ukrajina) i zaključuje da ilegalna trgovina nije uzrokovana jednim faktorom, već kombinacijom ekonomskih koristi za kriminalne mreže, potražnje za jeftinijim proizvodima, efikasnosti institucija, organizovanog kriminala, korupcije, geografije i društvenih normi.

U prosjeku, porezi čine oko 77 odsto maloprodajne cijene legalnih cigareta, koje su između 1,5 i 3,5 puta skuplje od ilegalnih. Između 2015. i 2025. udio ilegalnog tržišta u analiziranim zemljama povećan je sa 18 na 43 odsto. Procijenjeni gubici poreskih prihoda u 2025. iznose u prosjeku 85 odsto stvarno prikupljenih prihoda od cigareta.

Izvještaj upozorava da rast cijene legalnih cigareta ne znači nužno smanjenje ukupne potrošnje, jer se u sedam analiziranih zemalja povećala količina ilegalnih cigareta. Postoji snažna povezanost (78 odsto korelacije) između rasta cijena legalnih cigareta i rasta ilegalnog tržišta.

Iskustva Brazila i Malezije pokazuju da su duži periodi stabilnih akciza povezani sa smanjenjem udjela ilegalnog tržišta, što ukazuje na značaj poreske stabilnosti i izbjegavanja naglih povećanja poreza.

Oxford Economics ističe da su porezi i cijene samo dio problema, dok obim crnog tržišta zavisi i od snage kriminalnih mreža, efikasnosti institucija, korupcije, geografskog položaja i društvene tolerancije prema ilegalnim proizvodima.

Visoka razlika u cijeni legalnih i ilegalnih cigareta stvara snažan finansijski podsticaj za kriminalne mreže, a rizik otkrivanja i kažnjavanja utiče na veličinu ilegalnog tržišta.

Kazne su neophodne, ali same po sebi nisu dovoljne; efikasnije je spriječiti razvoj ilegalnih lanaca nego ih razbijati nakon što se ukorijene. Izvještaj navodi da može biti potrebno i do osam godina intenzivnih mjera da se ilegalno tržište vrati na prethodni nivo nakon snažnog poreskog povećanja.

Primjeri Francuske i Nizozemske pokazuju da visoko poresko opterećenje i velika razlika u cijenama legalnih i ilegalnih cigareta dovode do snažnog rasta ilegalne potrošnje i velikih poreskih gubitaka.

Izvor: RepublikaSrpska.net