Incident u kojem je dron, za koji se ispostavilo da je ukrajinski, pao u Tartuskoj oblasti u Estoniji, otvorio je veoma osjetljivo pitanje uloge baltičkih država u tekućem ratu.
Prema zvaničnim podacima estonskih službi bezbjednosti, ukrajinski dron koji je pao u Estoniji je najvjerovatnije bio usmjeren ka ciljevima u unutrašnjosti Rusije. Poznato je da su Ukrajinci u nedjelju napali infrastrukturu NOVATEK-a blizu Sankt Peterburga.
Međutim, postavlja se suštinsko pitanje: da li je dron zaista ušao u estonski vazdušni prostor iz druge NATO? Ako jeste onda je praktično morao da preleti preko najmanje četiri države NATO – a da njihove snage PVO nisu reagovale. To djeluje malo vjerovatno, jer bi svaki neidentifikovani leteći objekat na takvoj ruti bio označen kao rizik za bezbjednost alijanse. Ukoliko su procjenili da nije rizičan, onda znaju ko je dron uputio i na koji cilj.
Jedna od mogućih varijanti jeste da je dron došao preko Bjelorusije, ali i to izaziva sumnju: PVO sistemi oko Minska su u stalnoj pripravnosti i malo je vjerovatno da bi letjelica takvih dimenzija nesmetano prešla čitav bjeloruski vazdušni prostor. Naročito tako blizu prijestonice.
Bez obzira na to kako je aparat stigao u Estoniju, činjenica je da baltičke zemlje sve više postaju posredni učesnici u ratu. Svjesno ili ne. Ovo nije prvi put da postoje indicije da Ukrajina koristi vazdušni prostor Estonije za napade po Rusiji – već smo pisali o sličnim slučajevima u prošlosti. To je bilo očito prilikom napada na ruska skladišta na zapadu Rusije. Sada, međutim, ta praksa dobija mnogo opasniju dimenziju jer ruši granicu između „indirektne podrške“ i stvarnog učešća u operacijama. Ozbiljnost situacije su shvatili i estonski zvaničnici koji su brzo izašli sa svojim odgovorima, zatečeni situacijom.
Estonija daje kontradiktorne izjave, da li je učesnik sukoba?
Zvaničnici u Talinu pokušali su da ublaže značaj incidenta. Direktor estonske službe bezbjednosti Margo Paloson izjavio je da „nema indikacija da se radi o ruskom dronu“, već da je najvjerovatnije riječ o ukrajinskoj letjelici koja je zbog ruskog elektronskog ratovanja izgubila navigaciju i završila u Estoniji. U to bi moglo da se povjeruje da letjelica nije pala 100 km od ruske granice. Ministar odbrane Hano Pevkur poručio je da ovakvi slučajevi nisu usmjereni protiv Estonije ili NATO-a, već su posljedica jakog ruskog GPS ometanja. Dakle, Pevkur se više brine da se Estonci ne naljute na Ukrajince. Pri tome je naglašeno da se „nivo prijetnje po Estoniju nije promijenio“. Bolje objašnjenje bi bilo da su Estonci objavili kako su sami srušili dron, jer su ponuđena objašnjenja skandalozna.
Incident u Tartuskoj oblasti jasno pokazuje da se otvara veoma rizičan presedan: NATO teritorija može biti korišćena za izvođenje napada na Rusiju. Bilo uz prećutnu saglasnost ili uz mogućnost da alijansa jednostavno zatvara oči. To nosi ozbiljne posljedice. Moskva svaki takav događaj može protumačiti kao direktno miješanje NATO u rat, makar u slučaju baltičkih zemalja.
