Sud Bosne i Hercegovine odbio je optužnicu Tužilaštva BiH protiv Darija Ristića, čime je još jednom otvoreno pitanje pravne (ne)uređenosti u procesuiranju državljana koji učestvuju na stranim ratištima.
Ristić, koji je bio osumnjičen da se kao državljanin BiH pridružio ruskoj vojsci u novembru 2023. godine, trenutno se brani sa slobode, a optužnica protiv njega nije prihvaćena zbog nedostatka ključnih pravnih elemenata.
Ključni problem – državljanstvo
Sud BiH je odbio optužnicu uz obrazloženje da nije jasno da li je Ristić učestvovao u borbenim dejstvima kao državljanin BiH ili kao državljanin Rusije, s obzirom na to da je tokom boravka u toj zemlji dobio rusko državljanstvo.
Upravo ta činjenica predstavlja ozbiljan pravni izazov za Tužilaštvo, jer prema važećim zakonima postoji razlika u odgovornosti u zavisnosti od toga u kojem statusu je neko učestvovao u ratu.
Sud je naložio dopunu optužnice kako bi se precizno utvrdilo vrijeme i okolnosti njegovog angažmana.
Povratak bez prepreka
Ristić je uhapšen u septembru 2025. godine na Sarajevskom aerodromu po povratku iz Rusije, gdje je proveo gotovo dvije godine. Iako je, prema dostupnim informacijama, bio aktivan u vojnoj formaciji „Permski medvjedi“ i o tome javno govorio, on je u BiH ušao kao slobodan čovjek.
Nakon mjesec dana provedenih u pritvoru, u oktobru iste godine pušten je da se brani sa slobode.
Pravna nelogičnost sistema
Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da je odbrana više puta isticala da je Ristić spreman da prizna krivicu za krivično djelo pridruživanja stranim vojnim formacijama, ali do presude ne može doći jer optužnica nije pravno održiva.
To, prema mišljenju mnogih, jasno pokazuje nedostatke postojećeg zakonskog okvira u BiH.
Glavni tužilac Milanko Kajganić naglasio je da tužioci trenutno nemaju dokaze koji bi potvrdili da se Ristić priključio stranoj vojsci prije sticanja ruskog državljanstva, što je ključni element za krivično gonjenje.
Otvoreno pitanje za budućnost
Zbog ovog i sličnih slučajeva, najavljena je mogućnost izmjene zakona kako bi se spriječile pravne praznine i omogućilo efikasnije procesuiranje u budućnosti.
Ovaj slučaj, međutim, već sada otvara širu raspravu – da li su zakoni u BiH uopšte prilagođeni realnim okolnostima i da li se primjenjuju jednako na sve.
Za sada, jedno je sigurno – Darijo Ristić je slobodan čovjek, a postupak protiv njega vraćen je na početak.
