Zvanični Pjongjang proglasio je Južnu Koreju “neprijateljskom državom”, objavili su državni mediji Sjeverne Koreje.
Komunikacija između dvije države je prekinuta, a nacionalna Skupština Sjeverne Koreje je izmijenila Ustav u skladu sa zavjetom njihovog lidera da napusti ujedinjenje kao nacionalni cilj.
Sjeverna Koreja proglasila je Južnu Koreju “neprijateljskom državom” i potvrdila da je prekinula komunikaciju sa tom zemljom, prenijela je sjevernokorejska državna agencija KCNA.
“Ovo je neizbježna i legitimna mjera preduzeta u skladu sa zahtjevima Ustava Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) koji jasno definiše Republiku Koreju kao neprijateljsku državu”, objavila je KCNA, koristeći zvanični naziv Južne Koreje, prenosi RTS.
Nekoliko mjeseci nakon što su hiljade balona sa smećem počele da u naletima stižu u Južnu Koreju sa teritorije sjevernog susjeda, dvije zemlje sa jednim narodom su sada na ivici rata, prenosi Euronews.
Sjeverna Koreja je u petak optužila Seul da dronovima nadlijeće Pjongjang i baca propagandne letke, što bi, kako navode, moglo da dovede do rata. Pjongjang je zatim naredio graničarima da budu spremni da otvore vatru.
Južna Koreja je zauzvrat rekla da je spremna da odgovori i upozorila da će to, ako bezbjednost njenih građana bude ugrožena, označiti “kraj sjevernokorejskog režima”.
Zatim je u utorak Sjeverna Koreja digla u vazduh dijelove dva puta koji je povezuju sa Južnom, dodatno dižući tenzije. Najnovija eskalacija je tvrdnja Pjongjanga da se 1,4 miliona mladih Sjevernokorejaca prijavilo za povratak u vojsku.
Od smeća, preko dronova, do raznošenja puteva i masovne regrutacije, napetost je dostigla najvišu tačku u posljednjih nekoliko godina. Svemu tome je prethodila izjava lidera Sjeverne Koreje Kim Jong Una da je Jug neprijatelj broj jedan njegovog režima.
Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Koreje optužilo je 11. oktobra južnog susjeda da već dvije nedjelje noću šalje dronove u Pjongjang. Navedeno je da leci koje nose sadrže “zapaljive glasine i smeće”.
Kimova uticajna sestra Kim Jo Jong upozorila je Seul na “užasne posljedice” ako se navodni letovi dronova ponove.
KCNA je prenijela da su drumske i željezničke veze sa Južnom Korejom na sjevernokorejskoj strani granice, koje su bile postavljene kao prelazi, sada potpuno blokirane kao dio “faznog potpunog odvajanja” od juga.
Južna Koreja je saopštila da je politika Seula da nastavi da teži nacionalnom ujedinjenju, ali da će da odgovori silom ako Sjeverna Koreja pokaže bilo kakav oblik agresije.
Kim je u januaru pozvao na ustavni amandman kojim bi se izbrisalo cilj ujedinjenja, optužujući Seul da je u dosluhu sa Sjedinjenim Državama kako bi tražio kolaps komunističkog režima na sjeveru i jasno definisanje njegove teritorije.
Prošle nedjelje sjevernokorejska vojska je najavila plan da “potpuno odvoji” teritoriju Sjeverne Koreje od Južne Koreje, navodeći da je obavijestila američku vojsku o tom potezu kako bi “spriječila bilo kakvo pogrešno tumačenje i slučajne sukobe”.
Dvije Koreje su povezane putevima i željeznicama duž Gjeongui linije, koja povezuje južnokorejski pogranični grad Paju sa sjevernokorejskim Kaesongom i Donghai linije duž istočne obale.
Ovaj potez je preduzet u trenutku kada Sjeverna Koreja pojačava međukorejske tenzije nakon što je njen vođa Kim Jong Un krajem prošle godine definisao dvije Koreje kao “dvije neprijateljske države”, preduzimajući korake za rušenje međukorejskih kopnenih ruta.
Sjeverna Koreja je od tada uklonila ulične svjetiljke i postavila mine duž svoje strane Gjeongui i Donghi linija i rasporedila vojnike za izgradnju protivtenkovskih barijera i jačanje ograde od bodljikave žice na svojoj strani demilitarizovane zone koja dijeli dvije zemlje.
Tenzije su porasle i nakon što je Sjeverna Koreja saopštila da je ovog mjeseca južnokorejska vojska tri puta slala dronove iznad Pjongjanga.
Uništavanje dijelova puteva Pjongjanga sa Seulom šalje poruku da Kim ne želi da pregovara sa Jugom, smatraju analitičari.
Nakon eksplozija, južnokorejska vojska je ispalila oružje sa svoje strane granice kao demonstraciju sile i da je pojačala nadzor nad Sjeverom.
Kako navodi BBC, analitičari smatraju da incident sa dronom sugeriše da Sjeverna Koreja pojačava podršku unutar zemlje tako što predstavlja da prijetnje njenoj bezbjednosti eskaliraju.
Analitičari kažu da sukob između dvije Koreje pokazuje kako nijedna strana “ne želi prva da trepne” u ovom odmjeravanju snaga.
Ipak, mišljenje je da rat u ovom trenutku nije izvjestan.
Američki stručnjaci za Korejsko poluostrvo Robert Karlin i Zigfrid Heker su manje optimistični i još u januaru su pisali da se Kim priprema za rat, što je tada iznenadilo mnoge, piše američki geopolitički časopis “Foreign Policy”.
U autorskom tekstu analitičara Stimson centra Roberta Meninga, koji je radio kao državni savjetnik za istočnu Aziju i Pacifik, od 2019. mogu se uočiti tri povezane strateške promjene u vezi sjevernokorejskog nuklearnog problema koje poništavaju “ključne pretpostavke kojima se vode SAD i južnokorejska diplomatija od 1992. godine”.
Prva je, kako navodi Mening, uslijedila nakon neuspjelog samita u Hanoju 2019. između Kima i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa. Kim je otkrio petogodišnji plan za 2021. koji podrazumijeva veliko gomilanje nuklearnog i raketnog arsenala, uključujući interkontinentalne balističke rakete (ICBM) na čvrsto gorivo, male bojeve glave, taktičko nuklearno oružje i hipersonične rakete.
Druga promjena je geopolitičko repozicioniranje Pjongjanga koje je počelo kada je Kim odbacio dugoročni sjevernokorejski cilj normalizacije veza sa SAD, čime je trebao balansirati između velikih sila. To je, kaže Mening, bila logika iza tri decenije nuklearne diplomatije.
Još jedan bitan faktor u geopolitičkom zaokretu je sklapanje novog bezbjednosnog partnerstva Rusije sa Sjevernom Korejom nakon početka rata u Ukrajini 2022. Smatra se da je Rusija tako pružila ekonomsku i vojnu pomoć, prije svega oko razvoja vojne tehnologije, u zamjenu za municiju i rakete.
Takođe, ruski predsjednik Vladimir Putin je podnio Državnoj dumi prijedlog zakona o ratifikaciji sporazuma o strateškom partnerstvu Rusije i Sjeverne Koreje, koji je potpisan u Pjongjangu 19. juna.
Ključna odredba u članu 4 sporazuma kaže da ako Rusija ili Sjeverna Koreja budu napadnute i uđu u ratno stanje, druga strana će pružiti vojnu i drugu pomoć, koristeći sva raspoloživa sredstva, u skladu sa članom 51 Povelje UN i zakonima oba naroda, prenosi “Kyiv Post”.
Osim ovoga, prema članu 8, strane stvaraju mehanizme za zajedničko djelovanje u cilju jačanja odbrambenih sposobnosti u interesu sprečavanja rata, kao i obezbjeđenja regionalnog i međunarodnog mira i bezbjednosti.
Treća ključna promjena političkog kursa Pjongjanga, prema Meningu, je napuštanje 70-godišnje politike ponovnog ujedinjenja dvije Koreje. Inače, obje države su do januara ove godine definisale Koreju kao jednu porodicu i naciju podijeljenu istorijom. Kada je Kim proglasio Južnu Koreju glavnim neprijateljem pozvao je na promjenu Ustava Sjeverne Koreje i brisanje obaveze ponovnog ujedinjenja.
