Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije saopštilo je da Moskva više ne smatra obavezujućim moratorijum na razmeštaj raketa kratkog i srednjeg dometa, čime se otvara mogućnost za raspoređivanje ovakvih projektila i na teritoriji Evrope.
Kako prenosi hrvatski portal Index.hr, Ministarstvo je u zvaničnom saopštenju navelo da su “nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma”, uz napomenu da je reakcija Rusije direktan odgovor na američke i NATO aktivnosti u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu.
> “S obzirom na to da se situacija razvija u pravcu realnog razmeštaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije konstatuje da su prestali da postoje uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmeštaj sličnog oružja”, navodi se u saopštenju.
Podsećanje na INF sporazum
Kako piše Index.hr, Rusija je ovim potezom de facto istupila iz duha Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je 1987. godine potpisan između SAD i tadašnjeg SSSR-a, a kojim je zabranjen razmeštaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara.
Taj sporazum bio je ključni korak ka smanjenju nuklearne pretnje u doba Hladnog rata, a u roku od tri godine od stupanja na snagu, obe strane su uništile ukupno 2.692 projektila, pod strogim nadzorom.
SAD se povukao 2019. godine
Podseća se da su Sjedinjene Američke Države formalno istupile iz INF sporazuma 2. avgusta 2019. godine, optužujući Rusiju za kršenje ugovora razvojem kontroverzne rakete 9M729. Ta raketa, prema tvrdnjama Vašingtona i NATO-a, ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe INF-a.
Index.hr piše da se radi o modernizovanoj verziji poznate ruske rakete Kalibr, koja može da nosi bojevu glavu i bude lansirana s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo bojazan evropskih zemalja o mogućem narušavanju strateške stabilnosti na kontinentu.
NATO zabrinut, Moskva odlučna
Odluka Rusije da ukine moratorijum dolazi u trenutku sve napetijih odnosa sa Zapadom i ukazuje na ozbiljno pogoršanje bezbednosne situacije u Evropi. Iz Moskve poručuju da ne žele da ostanu pasivni u trenutku kada Sjedinjene Države, kako tvrde, aktivno militarizuju evropski prostor.
Za sada nema zvanične reakcije NATO-a na ovu objavu, ali se očekuje da će ovaj potez izazvati dodatne napetosti u već narušenim odnosima između Rusije i Zapadnog saveza.
