Svijet se mijenja, a s njim i Evropa. Nakon ponovnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a i ključnih događaja na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, jasno je da se geopolitički balans moći nepovratno pomjera.
Najnoviji stavovi američke administracije i Trumpovog tima signaliziraju kraj sigurnosne arhitekture koja je dominirala Evropom posljednjih osam decenija. Sjedinjene Američke Države, koje su od Drugog svjetskog rata bile garant stabilnosti i bezbjednosti na kontinentu, sada jasno daju do znanja da se povlače iz Evrope i preusmjeravaju fokus na sopstvene granice i borbu protiv Kine.
Trump zaobišao Evropu i Ukrajinu u mirovnim pregovorima
Trump je izazvao šok među evropskim liderima kada je bez prethodnog konsultovanja sa Kijevom i EU, održao telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom, najavljujući početak mirovnih pregovora.
Ovaj potez nije samo degradirao evropske lidere, već je postavio i novo pravilo – Amerika i Rusija će odlučivati o sudbini Ukrajine, dok će Evropa biti tek nijemi posmatrač.
Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth dodatno je raspršio iluzije Evrope kada je izjavio da je vraćanje Ukrajine na granice iz 2014. godine nerealističan cilj. Ova izjava samo potvrđuje sumnje analitičara da bi se Ukrajina mogla podijeliti na istočnu i zapadnu, baš kao što je to bio slučaj s Njemačkom tokom Hladnog rata.
Prema Financial Timesu, Putin je bliže nego ikada svom cilju – uspostavljanju nove evropske sigurnosne arhitekture u kojoj će Rusija imati presudan uticaj.
Evropa prepuštena samoj sebi: “Vrijeme je za buđenje”
Američki zvaničnici jasno poručuju da Evropa sada mora preuzeti odgovornost za sopstvenu bezbjednost. General Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu, izjavio je da evropske države moraju prestati pričati i početi djelovati.
Slično mišljenje iznio je i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, pozivajući evropske lidere da prestanu kukati što nisu uključeni u pregovore i da počnu povećavati vojne izdatke.
Francuska i Poljska već pripremaju hitan neformalni sastanak evropskih lidera, kako bi pokušali naći rješenje za novu realnost u kojoj SAD više nije garant evropske sigurnosti.
Kraj američke zaštite – Evropa mora uložiti milijarde u odbranu
Posljednjih 80 godina Evropa je mogla računati na američku vojnu zaštitu. Od Drugog svjetskog rata, preko Hladnog rata, do danas, SAD je igrala ključnu ulogu u očuvanju evropske stabilnosti.
Međutim, sada ta era dolazi svom kraju. Trumpov tim jasno daje do znanja da se Amerika više neće angažovati u Evropi kao nekada i da evropske zemlje moraju same finansirati sopstvenu odbranu.
Primjer za to je Poljska, koja planira uložiti čak 4.7% BDP-a u vojsku. Analitičari upozoravaju da bi i ostale članice NATO-a mogle biti primorane da povećaju izdvajanja na 5%, što će biti ogroman finansijski teret.
Podjela Ukrajine – početak nove ere u geopolitici?
Jedna od najdramatičnijih posljedica ove promjene može biti podjela Ukrajine. Nekadašnja hrvatska ministarka Vesna Pusić upozorila je da bi Ukrajina mogla doživjeti sudbinu Istočne i Zapadne Njemačke.
Bivši ambasador u Rusiji, Božo Kovačević, saglasan je s ovom ocjenom i kaže da se vraćamo u eru kada su velike sile odlučivale o sudbinama manjih država.
“Ako se provede ovo što su predstavnici SAD-a najavili kao mirovno rješenje, to bi značilo da će Ukrajina barem privremeno biti podijeljena. To će biti rezultat volje čelnika dviju imperijalnih sila – SAD-a i Rusije,” rekao je Kovačević.
Analitičari upozoravaju da je Zapad prvi prekršio međunarodno pravo, kada je intervenisao u Iraku i Libiji, i da sada nema moralno pravo da kritikuje Rusiju.
Zaključak: Evropa pred teškim odlukama
Suočena sa novom realnošću, Evropa ima dvije opcije:
- Prihvatanje američkih zahtjeva i drastično povećanje ulaganja u vojsku
- Traženje novih bezbjednosnih saveza i redefinisanje evropske odbrambene politike
Jedno je sigurno – era američke dominacije u Evropi dolazi svom kraju. Svijet ulazi u novu fazu geopolitike, u kojoj Evropa više neće biti ključni saveznik SAD-a, već će morati samostalno definisati svoju sudbinu.
Pitanje je da li će Evropa uspjeti u tome ili će se pretvoriti u politički i vojni vakuum koji će druge sile brzo popuniti.