U Njemačkoj se gotovo nigdje ne može bez kovid-propusnice kojom se dokazuje da je neko preležao koronu ili da je vakcinisan. Zato cvjeta trgovina falsifikatima, a to na svojoj koži naročito osjećaju apotekari.
Na ulaznim vratima apoteke u Berlinu visi natpis s upozorenjem: “Pokušaji krađe digitalnog kovid-certifikata sa falsifikovanom potvrdom o vakcinaciji završiće sa krivičnom prijavom”.
Farmaceut i vlasnik te apoteke pristao je da govori za DW, ali anonimno, između ostalog i zato što kod njega rade samo žene.
Kaže nam da svakodnevno imaju posla s ljudima koji pokazuju lažne potvrde o vakcinaciji. Ponekad njegove apotekarke odustaju od krivičnih prijava policiji, “iz straha od agresivnosti” tih ljudi. To je, kaže, za žene koje rade u apoteci, “dodatni teret”.
Berlinski farmaceut dodaje i da se mnoge njegove kolege širom zemlje suočavaju sa istim problemom. Digitalne potvrde o vakcinaciji sa QR-kodom u Njemačkoj se uglavnom izdaju u apotekama. One su sada ljudima često potrebne, jer se bez njih gotovo nigdje ne može.
Kupovina božićnih poklona, odlazak u saunu, ispijanje vina u restoranu: na mnogim mjestima u Njemačkoj to je moguće samo ako je neko vakcinisan ili je preležao koronu, pa to može da dokaže QR-kodom. Takve potvrde izdaju i ljekari, kao i centri za vakcinaciju, ali ako neko nije vakcinisan, a pokušava da dobije lažnu potvrdu o vakcinaciji, onda neminovno odlazi u apoteku.
Mnogo lažnih kovid-propusnica
Geran Doner vodi apoteku u Dipoldisvaldeu u južnoj Saksoniji, regionu u kojem je stopa vakcinacije posebno niska – vakcinisano je samo 52 odsto ljudi. Poređenja radi, na nivou Njemačke vakcinisano je gotovo 70 odsto ljudi.
Niska stopa vakcinacije takođe znači i da je potencijalno mnogo onih koji biraju ilegalni put falsifikovane potvrde kako bi imali pristupa javnom životu.
“Imamo problem nekoliko puta sedmično. U takvim situacijama, našim kupcima kažemo da moramo da ‘pogledamo malo bolje'”, kaže Doner.
Drugim riječima, zaposleni u apoteci su uočili nešto što je kod njih izazvalo sumnju: ili je u pitanju nevažeći serijski broj vakcine, ili je u pitanju knjižica za vakcinaciju na kojoj nema drugih vakcina osim one protiv kovida ili je problematičan datum vakcinisanja.
Geran Doner je i potpredsjednik Farmaceutske komore Saksonije, tako da ima pregled o tome šta se zbiva na nivou čitave pokrajine.
Farmaceutska komora, kaže, svakog dana dobija e-mailove u kojima se prijavljuju slučajevi prevare. Na taj način vlasnici apoteka međusobno kontaktiraju i razmjenjuju informacije.
“To je ozbiljan problem u svim dijelovima zemlje”, kaže Doner.
Sumnjivi slučajevi
Doner i njegovo osoblje situaciju obično pokušavaju da riješe diplomatski.
“Pokušavamo da navedemo kupce da sami uvide da to tako ne ide. Mnogi se tako pokolebaju i odustaju. Ali nekoliko slučajeva onih koji ne odustaju, apotekar je ipak morao da prijavi policiji”, ističe Doner.
Donedavno je postojala pravna nesigurnost za farmaceute, jer se posjedovanje falsifikovane potvrde o vakcinaciji nije smatralo krivičnim djelom. U međuvremenu se to promijenilo. Krivični zakon sada predviđa zatvorsku kaznu do pet godina za kompletan proces: od izrade do korišćenja falsifikovanih kovid-propusnica.
To, međutim, ne rješava problem. Samo u okrugu Oberbergišer Krajs na zapadu Njemačke, u kojem živi oko 270.000 stanovnika, policija trenutno istražuje 160 slučajeva prevare.
Falsifikati postaju sve bolji
Zilke Valter kaže da se javlja još jedan, dodatni problem. Ona je šefica apoteke u Hanoveru i već je dva puta bila u policiji zbog falsifikovanih kovid-propusnica. Ona već dva mjeseca uočava da su falsifikati sve bolji i bolji.
“Naljepnice sa serijskim brojem vakcine su kao prave, zapisnici o vakcinaciji dobro izgledaju, imaju pečat i potpis”, kaže Valter.
Zbog toga je njoj i zaposlenima u njenoj apoteci sve teže da identifikuju falsifikate.
“Ne znamo ni koliki je broj neprijavljenih slučajeva”, dodaje.
Neke naljepnice sa serijskim brojem sada imaju i vodeni žig, što pomaže u prepoznavanju falsifikata.
Drugo moguće rješenje bio bi zajednički, umreženi registar na kojem bi apotekari mogli da provjere serijske brojeve vakcine ili registar koji bilježi sve vakcinisane osobe u Njemačkoj. Ali takav registar ne postoji.
“Institut Robert Koh još uvijek nema podatke o svim ljudima koji su vakcinisani. Da ima, lako bi mogla da se obavi provjera. Ali Zakon o zaštiti podataka nam tu stoji na putu”, kaže apotekarka Valter.
Dodaje da smatra da je komplikovano to što Zakon o zaštiti od zaraza propisuje da apotekari izdaju digitalne sertifikate odnosno kovid-propusnice.
“Nije nam problem što to pružamo tu vrstu usluge, ali problem je kad u svijet pošaljemo ljude sa sertifikatom na kojem piše da jesu, a oni zapravo nisu vakcinisani”, ističe Valter.
Falsifikovani QR-kod
Apotekar Geran Doner iz Saksonije takođe je primoran da živi s tim rizikom.
“To izaziva mučan osjećaj, posebno zato što smo svjesni svoje odgovornosti i shvatamo je vrlo ozbiljno”, ističe Doner.
I to nije kraj, na pomolu je još jedan problem. Umjesto falsifikata analognih kovid-propusnica, što su budni apotekari još i mogli da otkriju, falsifikatori se sada “dodatno naoružavaju”. Oni sve više direktno falsifikuju QR-kodove koji se unose u korona-aplikaciju i omogućavaju vlasniku nesmetan pristup javnom životu. A to više ne može da spriječi ni najposvećeniji farmaceut, kao ni njegove kolege u apoteci, prenosi DW.
