Kako navodi CNN, EU je osigurala više od 2,3 milijarde doza različitih vakcina protiv koronavirusa i rekla da očekuje da će neke od njih podijeliti s drugima
Dok Ujedinjeno Kraljevstvo slavi davanje najmanje jedne doze vakcine protiv koronavirusa za 15 miliona ljudi, a EU premašuje 23 miliona distribuiranih doza, nekoliko evropskih zemalja još uvijek nije uspjelo dati ni jednu dozu.
Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina još uvijek čekaju da prime prve pošiljke vakcina, dok su dostave u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji do sada bile ograničene na nekoliko stotina ljudi. Zemlje Zapadnog Balkana ključni su saveznici i moguće buduće članice Evropske unije, ali su izostavljene iz neposrednih planova opskrbe vakcinom u Uniji, piše CNN.
Kako navodi CNN, EU je osigurala više od 2,3 milijarde doza različitih vakcina protiv koronavirusa i rekla da očekuje da će neke od njih podijeliti s drugima. Također je izdvojila 70 miliona eura za region Zapadnog Balkana za kupovinu nekih od ovih doza u budućnosti, ali budući da je njena vlastita distribucija spora i odloženo, te zemlje još uvijek čekaju. A kao relativno bogate zemlje, barem u globalnom kontekstu, one također nisu glavni prioritet za programe osmišljene da pomognu najsiromašnijim zemljama na svijetu da pristupe vakcinama.
Pridružile su se programu COVAX čiji je cilj pristup cjepivima učiniti što boljim i pravedanijim u cijelom svijetu, ali ograničena ponuda znači da je njen primarni fokus na 92 zemlje sa niskim i srednjim prihodima koje ne mogu priuštiti vakcine bez finansiranja, a zemlje Zapadnog Balkana nisu među njima. Kao samofinansirajući članovi COVAX-a, trebali bi primiti 850.000 doza kombinacije vakcina protiv koronavirusa – ali kada bi mogle stići, nije jasno.
Tragedija Zapadnog Balkana
– Stalna tragedija Zapadnog Balkana je u tome što su na rubu – rekla je Allison Carragher, gostujuća stipendistica Carnegie Europe za globalnu politiku.
Mnogi zaboravljanje zemalja zapadnog Balkana od EU vide kao propuštenu priliku.
– Ovo je mala regija po broju stanovnika, što znači da bi uz malo ulaganje u vakcine EU dobila puno na planu meke moći i utjecaja u regiji – rekla je Alba Cela, izvršna direktorica albanskog Instituta za međunarodne studije. Činjenica da EU to nije učinila dozvoljava drugim akterima da igraju ulogu, dodala je.
Engjellushe Morina, viši saradnik za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da bi taj osjećaj zapostavljanja mogao ozbiljno utjecati na sigurnost regije.
– Europa je zaista toliko dugo zanemarivala regiju i čini je ranjivom uticaj drugih vanjskih aktera – rekla je.
– Tu ulazi Rusija. Tu ulazi Kina. Tu ulazi Turska i oni su ispunili prazninu u različitim aspektima – podjeća.
Kina nastupa
Suočena sa mogućnošću dugog čekanja, Srbija, najveća od šest zemalja Zapadnog Balkana, uzela je stvar u svoje ruke i vakcine potražila negdje drugdje. Kina i Rusija bile su spremne da uskoče. Vlada Srbije je saopštila da joj je Kina do sada isporučila 1,5 miliona doza vakcine Sinopharm, katapultirajući zemlju od 7 miliona u najviši rang globalne trke vakcinisanja. Prema podacima vlade, od ponedjeljka je u Srbiji vakcinisano oko 850.000 ljudi protiv COVID-19. Većina njih primila je kinesko cjepivo, iako je vlada izjavila da je primila i 90.000 doza ruskog cjepiva Sputnik V i 40.950 cjepiva Pfizer / BioNtech. Cijena koju je Srbija platila za vakcine nije objelodanjena.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar u ESI, Instituta za politike i istraživanja, rekao je da bi bez kineske vakcine Srbija bila u sličnom položaju kao i ostatak regiona.
– Cjelokupan uspjeh programa cijepljenja oslanja se na Kinu i mislim da radi i za Kinu, koristeći Srbiju kao mjesto na kojem mogu imati utjecaja u Evropi … mediji izvještavaju da zahvaljujući kineskoj vakcini Srbija radi bolje od Njemačke i mnogih drugim zemljama – rekao je on.
Carragher je rekla da je ovaj dogovor bio win-win situacija.
– Definitivno postoji jasna korist za Srbiju, ne samo reputacijski, time što je glavni vakcinator na evropskom kontinentu, već i smislu legitimizacije vlade koja je odstupila od demokratije – rekla je i dodala:
– Ali ovdje, znate, kad god ste prvi u Europi, čini se da činite nešto dobro.
Dobit Kine
I Kina ima puno toga da dobije.
– Predsjednik Xi rekao je da je njegov cilj učiniti ovu regiju prvom regijom na svijetu koja je u potpunosti pokrivena inicijativom “Pojas i put”i iz te perspektive, ovakva savezništva mogu se iskoristiti za druge diplomatske prioritete – rekla je Carragher.
Inicijativa “Pojas i put” je kineska globalna infrastrukturna politika koja nastoji stvoriti nove trgovinske koridore koji povezuju Kinu s Azijom, Afrikom i Europom.
– Radi se i o osnovnom principu koji stoji iza programa cjepiva, to je ono što oni također prodaju, legitimirajući nedostatak transparentnosti i vakcine koje su široko raspoređene prije nego što su zapravo proglašene sigurnim – dodala je Carragher, ukazujući na činjenicu da je Rusija započela program cijepljenja prije finaliziranja kliničkih ispitivanja, dok Kina nije objavila njihove podatke u recenziranoj publikaciji. Kina je uzvratila kontraudarom nakon kritika zbog nedostatka transparentnosti oko cjepiva, pokrećući napade na vakcine proizvedene od drugih kompanija i zemalja. Rusiju su kritizirali zbog ranog uvođenja tada neprovjerene vakcine. Ali ranije ovog mjeseca, recenzirani rezultati faze 3 ispitivanja Sputnjika V pokazali su da ima vrlo visoku stopu efikasnosti – pružajući neku vrstu potvrde za zemlju.
Vakcine nisu ni prvi pothvat Kine na Zapadnom Balkanu – u protekloj deceniji uložila je velika sredstva u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, finansirajući velike infrastrukturne i resursne projekte, uključujući autoputeve u Bosni i Hercegovini i rudnike i fabrike u Srbiji. Takođe je otvorila Konfucijeve institute i univerzitetska odeljenja za sinologiju širom regiona.
Početak vakcinacije u Srbiji postigao je takav uspjeh da je omogućilo vladi da se pokrene svoj krug regionalne diplomatije uz pomoć vakcina. Prošle sedmice donirala je 4.688 svojih doza Pfizer / BioNTech vakcina Sjevernoj Makedoniji, koja još uvijek čeka bilo koju od više od 100.000 doza koje je osigurala putem COVAX-a. Donacija je istaknuta kao glavni znak saradnje, jer su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev učestvovali u ceremoniji primopredaje na granici. U srijedu je Srbija najavila da će donirati 4.000 doza ruskog cjepiva Crnoj Gori, koja takođe još uvijek čeka na druge isporuke. Donacije su simbolična gesta. Ali u ovoj istorijski nestabilnoj, ranjivoj regiji, simboli poput ovog su značajni.
Kosovo optužuje Srbiju za igranje politike vakcinama
Kada je vlada Srbije najavila da će donirati vakcine za Srbe koji žive na Kosovu, vlada Kosova optužila ju je za igranje politike vakcinama i “krijumčarenje necertifikovanih farmaceutskih proizvoda” u zemlju. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine i većina zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, priznaju ga kao nezavisnu državu. Srbija, međutim, ne priznaje nezavisnost Kosova. Kosovo je naručilo preko 100.000 doza vakcina od COVAX-a i očekuje isporuke iz EU kao dio šeme vrijedne 70 miliona eura.
Vlada Srbije takođe je rekla da je donirala neke od svojih doza ruske vakcine Sputnik V Republici Srpskoj – jednom od dva visoko autonomna entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. Tamo je prošle sedmice započelo cijepljenje prvih 1.000 zdravstvenih radnika, navodi se na web stranici Ministarstva zdravlja Republike Srpske. Regija je takođe naručila 400.000 doza ruskoe vakcine. Vlada bošnjačko-hrvatskog entiteta u zemlji, Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da je naručila 800.000 doza kroz šemu EU. Odvojeno, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tijelo koje upravlja cijelom državom, naručilo je 1,2 miliona doza kroz program COVAX.
Albanija je osigurala 500.000 doza vakcine Pfizer izravnim ugovorom s kompanijom, iako je prema vladi do sada isporučeno manje od 10.000 – nedovoljno za vakcinaciju 23.000 zdravstvenih radnika u zemlji. Pored ovog ugovora s Pfizerom, Albanija je također naručila oko 1,1 milion doza putem COVAX-a, osiguravajući da će imati dovoljno doza za cijelu svoju populaciju.
EU je mogla učiniti više
Iako je EU obećala pomoći regiji da kupi cjepiva za COVID-19, još nema naznaka kako će to funkcionirati. Ali sa strateškog i sigurnosnog gledišta, region je presudan za EU. Zemljopisno je u potpunosti okružen državama članicama EU, ali je i dalje ranjiv. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zvanično su zemlje kandidati za članstvo u EU, dok se Bosna i Hercegovina i Kosovo vide kao potencijalni budući kandidati.
– Nedostaje strateška vizija. Ako se želi integrirati ova regija – a ona je de fakto već integrirana u EU, jer imamo slobodno kretanje i imamo puno ljudi koji praktično gledaju tamo-amo – nema smisla da EU ne pruža regiji vakcine “, rekla je, ističući da bi niska stopa vakcinacije u susjednim zemljama predstavljala rizik za EU.
– Ovdje je ovo trenutno vrlo vruća tema – rekla je Cela, napominjući da je neodoljiv osjećaj u regiji da je Europska unija mogla učiniti više za zapadni Balkan.