in

Šolc: Proširenje nakon reforme EU

Foto: Depositphotos

Proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana moraće da sačeka reformu unutar EU. Ovo je poruka koja se može iščitati kada se posluša govor Olafa Šolca, njemačkog kancelara, koji je održao u ponedjeljak na Karlovom univerzitetu u Pragu prilikom zvanične posjete Češkoj. Šolc se u svom govoru ponovo založio za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, ali i zemlje istočnog susjedstva. Međutim, jasno je to doveo u vezu s potrebom reforme EU.

On je rekao da su zemlje kandidati obavezne da ispune kriterijume za pristupanje Evropskoj uniji, da će ih ona podržati, ali da EU prvo mora biti osposobljena da primi nove članice.

“Tamo gdje nam danas treba jednoglasna odluka sa svakim novim proširenjem raste rizik da jedna zemlja spriječi sve ostale da ostvare napredak. Svako ko to ne vidi negira evropsku realnost. Zato sam predložio da u zajedničkoj spoljnoj politici, ali i drugim oblastima kao što je poreska politika, postepeno idemo ka principu odlučivanja većine”, rekao je Šolc.

On je detaljno obrazložio prijedloge da se reformiše ne samo Evropski savjet, najviši organ EU u kojem se odlučuje jednoglasno, već i Evropski parlament, ali i Evropska komisija.

“Komisija sa 30 ili 36 komesara bi došla do krajnjih granica mogućnosti da normalno funkcioniše. Ako ostanemo pri tome da svaki komesar bude zadužen za jednu oblast, onda se ozbiljno približavamo kafkanskim apsurdima”, rekao je Šolc. Ovim se Njemačka praktično približila poziciji Pariza, odnosno Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, koji već godinama indirektno blokira pitanje proširenje EU dok se ne reformiše EU iznutra.

Šolc je u svom govoru rekao da je Njemačka počela više da razmišlja o potrebi koherentnije spoljne politike EU nakon što je Rusija napala Ukrajinu, dodavši da je taj događaj promijenio njemačku politiku iz temelja.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže da je svima postalo jasno da su reforme u samoj EU neophodne jer su vidljivi brojni deficiti koji utiču na njenu mobilnost i efikasno djelovanje.

“Sama izjava da bi EU trebalo da broji od 30 do 36 članica nedvojbeno ukazuje na inicijativu da se EU ozbiljno pozabavi proširenjem i da se to proširenje odnosi na zapadni Balkan. Samo ukidanje veta je vrlo jasan signal kojim se traži način da se odblokira ova bitna kočnica najprije u oblasti sankcija i ljudskih prava, gdje su izraženi brojni nedostaci, a EU bile vezane ruke protiv ličnosti koje su ozbiljno narušavale ljudska prava, a uz veto prijateljskih država unutar EU prolazile neokrznuto”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Međutim, ona procjenjuje da se ovo neće bitnije odraziti na BiH jer zemlja ionako neće biti spremna da se u skorije vrijeme priključi EU.

“Naravno, možemo se nadati da reforma EU neće trajati po običaju dugo i teći birokratski sporo, kao i da su ruska invazija na Ukrajinu i moguće posljedice za regiju ipak taj proces proširenja ubrzali, barem u glavama lidera EU”, ističe Topićeva.

Inače, kako nezvanično saznaju “Nezavisne novine” iz evropskih krugova, plan je da se EU kandidaturom BiH pozabavi na samitu ili u decembru ili u martu naredne godine, a Češka bi, kako saznajemo, željela da ovo pitanje stavi na dnevni red tokom njenog predsjedavanja EU. Šolc je svoj govor o reformi EU upravo održao u Češkoj jer je ta zemlja do kraja godine na kormilu Savjeta EU, i kao zemlja predsjedavateljica postavlja agendu o čemu će se razgovarati.

S obzirom na to da je Češka među zemljama koje gorljivo zagovaraju proširenje EU, Šolc je želio da poveže proširenje i pitanje funkcionisanja EU i na taj način poveća šanse da do neke vrste reforme dođe u narednih pet do deset godina.

Institut izdao preporuke za vrtiće i škole u Srpskoj, maske nisu obavezne

Dodik: Roditeljima sa četvoro i više djece 750 KM mjesečno